Podgorica, (MINA) – Oko 50 odsto populacije u Crnoj Gori ne zna da se mentalni poremećaji i poteškoće mogu liječiti kao i sva druga oboljenja, saopštili su iz nevladine organizacije CAZAS i poručili da je neophodno povećati ulaganja i resurse usmjerene na očuvanje mentalnog zdravlja. U svijetu se sjutra obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja, a u fokusu ovogodišnje kampanje je promocija važnosti uključivanja socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih sektora u sveobuhvatne, integrisane programe, zasnovane na dokazima, za mentalno zdravlje mladih koji su od suštinskog značaja. Iz CAZAS-a su tim povodom skazali da su zabrinjavajući podaci da u Crnoj Gori 50 odsto opšte populacije raspolaže informacijom da se mentalni poremećaji i poteškoće mogu liječiti kao i sva druga oboljenja. Oni su poručili da je neophodno raditi na osnaživanju djece, adolescenata i mladih i pozivaju sve zainteresovane da se prijave za besplatne radionice na tu temu. Kako su naveli, procjene su da države izdvajaju uglavnom oko tri odsto ukupnog budžeta zdravstva za mentalno zdravlje što je nedovoljno. „Da bi se uspješno planirali programi za mentalno zdravlje potrebno je uspješno upravljati podacima što u Crnoj Gori nije slučaj“, istakli su iz te organizacije. Oni su ukazali da je imati problem sa mentalnim zdravljem još tabu u Crnoj Gori i da zato ljudi ili ne odluče da potraže stručnu pomoć, ili to učine kasno, zbog stigmatizacije. Iz CAZAS-a su rekli da oko 450 miliona osoba u svijetu boluje od mentalnih bolesti, da svakih 40 sekundi neko izvrši suicid, stope mentalnih bolesti se udvostručavaju nakon rata ili prirodnih katastrofa, u zemljama u razvoju gotovo 75 odsto osoba s mentalnim poremećajima ostaje neliječeno. Mentalne i bolesti zavisnosti su sve češće a, kako su naveli, depresija je vodeći uzrok disabiliteta u svijetu, i prema procjenama SZO do 2020. godine će depresija postati druga na listi vodećih bolesti. Iz CAZAS-a su kazali da danas ima 120 miliona depresivnih ljudi u svijetu, ali da zabrinjava veliki broj samoubistava, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori. Posebno ranjiva populacija za narušavanje mentalnog zdravlja, prema njihovim riječima, su djeca, adolescenti i mladi. Iz CAZAS-a su rekli da su adolescencija i rane godine životno doba kada se dese mnoge promjene, kao što su mijenjanje škola, napuštanje porodičnog doma, odlazak na fakultet ili novi posao. "Za mnoge, ovo je uzbudljiv period koji sa sobom često nosi stres i strah. Ako se ova osjećanja ne prepoznaju na pravi način i u skladu sa tim preduzmu potrebne mjere, mogu dovesti do mentalnih bolesti“, ukazali su iz te NVO. Mnogi adolescenti u regionu, kako navode iz te organiazcije, žive u područjima pogođenim humanitarnim hitnim slučajevima kao što su sukobi i prirodne katastrofe i nemaju podršku, pa nakon što iskuse takve situacije naročito su podložni mentalnim stradanjima i bolestima. Oni su rekli da polovina svih mentalnih bolesti počinje sa 14 godina, ali da se većina slučajeva ne otkriva i ne liječi. U pogledu zastupljenosti bolesti kod adolescenata u svijetu, dodaju iz CAZAS-a, depresija je treći vodeći uzrok, dok je samoubistvo drugi uzrok smrti među mladima od 15 od 29 godina. Iz CAZAS-a su upozorili da je štetna upotreba alkohola i nedozvoljenih droga kod adolescenata veliki problem u mnogim zemljama i da može da dovede do rizičnih ponašanja kao što je nesiguran seks ili opasna vožnja. Kako su naveli, u svijetu je sve zastupljenije ukazivanje na važnost pružanja pomoći mladima da izgrade mentalnu otpornost, od najranijeg doba, kako bi se suočili sa izazovima današnjeg svijeta. Iz CAZAS-a su ukazali da prevencija počinje sa upoznavanjem i razumijevanjem znakova ranog upozorenja i simptoma mentalnih bolesti, te da roditelji i nastavnici mogu pomoći u izgradnji životnih vještina djece i adolescenata kako bi im se pomoglo da se nose sa svakodnevnim izazovima. „Da bi se to uspostavilo potrebno je mobilisati veće resurse, i ljudske i materijalne, za mentalno zdravlje, povećati broj psihologa u školama, osnažiti Centre za mentalno zdravlje pri primarnoj zdravstvenoj zaštiti, povećati broj kliničkih psihologa i kreirati posebne programe podrške za mlade koji su u povećanom riziku“, smatraju u oragnizaciji. (kraj) nim/isf