• četvrtak, 24 jul 2025

Površno voðene istrage

Površno voðene istrage
Podgorica, (MINA) – Presude za ratne zloèine u Crnoj Gori padaju zbog površno voðenih istraga i slabe riješenosti države da rašèisti sa prošlošæu, ocijenio je predsjednik Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava, Velija Muriæ. Viši sud u Podgorici oslobodio je drugi put u èetvrtak devet bivših službenika Ministarstva unutrašnjih poslova optuženih za deportaciju bosansko-hercegovaèkih izbjeglica vlastima Republike Srpske 1992. godine. Muriæ nije iznenaðen tom odlukom. „Takvu odluku, kao profesionalac, doživljavam kao kontinuirano poniranje crnogorskog pravosuða. To zakljuèujem jer i nakon toliko godina dešavanja koji su kvalifikovani kao stravièni zloèini nad civilnim stanovništvom, nijesmo doživjeli da vidimo pravosudnu sudsku odluku“, rekao je Muriæ agenciji MINA. On smatra da država nije riješena da se preko pravosuða, suoèi sa prošlošæu, „kao i zbog toga što se vode površne istrage koje se u fazi suðenja za takve sluèajeve premještaju u sudnice“. „Istražni postupci se vode polovièno, dugo i bez dovoljno argumenata što je loša podloga za optuživanje. Dešava nam se da se pritvor optuženima za ratne zloèine ukida zbog isteka zakonskog vremena za koje se optuženi mogu držati u pritvoru“, ukazao je Muriæ. U sluèaju Kaluðerski laz, naveo je, za tri godine nije uslijedila prvostepena presuda što je razlog da se optuženima ukine pritvor. „Moramo da utvrdimo da je zloèina bilo, da je deportacija bilo, da je bilo ubijenih, ali presuda nema. Nemamo šta drugo zakljuèiti osim da je rijeè o slabosti pravosuða koje se oslanja na aktuelnu politiku“, zakljuèio je Muriæ. Predsjednik Graðanske alijanse, Boris Raoniæ, smatra da je kljuèni problem Crne Gore, na poljima od korupcije, ljudskih prava, do ratnih zloèina nesposobno Tužilaštvo. „Ako su im pale sve optuzbe pred sudovima, ako se u nekim postupcima predmeti vraæaju po sedam puta na doradu, ako ignorišu infiormacije od civilnog sektora, onda je odgovornost jasna“, kazao je Raoniæ agenciji MINA. Prema njegovim rijeèima, sada od politièara ne treba da se èuju kritike i „žalopoljke“, veæ ako žele da doðe do presuda treba da daju konkretne predloge za ustavne ili zakonske promjene, kako bi se desile promjene u Tužilaštvu“. „Nakon presude Haškog suda, lokalna pravosuða su nastvaila logiènim putem i nacionalisti sa svake strane Drine, Dunava ili crnogorskog referenduma su dobile vjetar u leða, koje nas vodi blizu blatu u kome smo se nalazili devedestih“, zakljuèio je Raoniæ. U procesu za otmicu voza u Štrpcima jedino je osuðen Nebojša Ranisavljeviæ. U sluèaju Morinj, Apelacioni sud je potvrdio oslobaðajuæu presudu Mladenu Govedarici i Zlatku Tarleu, dok je preostalim ukinuta presuda i postupak vraæen na poèetak. Svi optuženi za deportaciju su dva puta osloboðeni krivice, kao i optuženi u sluèaju Bukovica kod Pljevalja. U sluèaju Kaluðerski laz postupak u toku pred Višim sudom u Bijelom Polju. (kraj) anm/isf