Brisel, (MINA) – Tokom sjutrašnjeg samita Evropske unije (EU) u Kopenhagenu evropski lideri definisaæe "širu" Evropu, prezentirati ciljeve grèkog predsjedništva koje "na scenu" stupa prvog januara i kontekst u kom æe biti pomenut Zapadni Balkan. Odreðenje prirode nove zajednice evropskih naroda, zavisi u dobroj mjeri od toga kakav æe odgovor dobiti Turska, koja sve nervoznije traži otpoèinjanje pregovora o pridruženju, procijenjuju zvaniènici u Briselu. Kako se istièe u analitièkim krugovima, primi li EU Tursku, biæe nešto malo manje "evropska" i nešto manje "unija". Ukoliko se odbije turska molba, na južnim granicama æe ostati nezadovoljan veliki susjed, èija se politièka opredjeljenja, posebno sekularizam, moguæom razoèaranošæu u evropske vrijednosti, ozbiljno dovode u pitanje. Teško je tvrditi da evropski stratezi odlaze u Kopenhagen sa jasnim odgovorom na pitanje: šta sa Balkanom? Nije ni potpuno jasno da li æe se regiji pristupati "u paketu" ili zavisno od situacije u svakoj od balkanskih zemalja. Vjerovatno svjesni toga, predsjednici Jugoslavije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Albanije od pisma upuæenog na evropske adrese oèekuju da podstakne "balkanski ugao" razgovora u Kopenhagenu. Pismo balkanskih lidera EU da stvori jasne prespektive integracijskog procesa regiona, ocjenjuje se kao ohrabrujuæi znak o aspiracijama država regiona kao i do sada nezabilježen stepen unutar-balkanske saradnje. "Ovo je veoma važna inicijativa koja pokazuje da balkanski lideri žele da imaju kljuènu ulogu u procesu integracije i približavanja Evropskoj uniji", saopštila je portparol Havijera Solane /Javier Solana/, Kristina Galjak /Cristine Gallaæ/. Ona je uvjerena da više ne postoji sumnja u osjeæaj balkanskih zemalja da pripadaju Evropi, što, kako je naglasila, "neæe biti lako, ali ni nemoguæe" postiæi. Ostali evropski zvaniènici su suzdržani u ocjeni moguæih efekata pisma balkanskih predsjednika na tok samita u Kopenhagenu. Portparoli danskog predsjedništva EU su se ogradili "prepunom agendom" proširenja Unije i pribavljanja novca potrebnog za taj proces. Iz krugova bliskih Savjetu ministara poruèuju da bi možda jedna reèenica završne deklaracije predstojeæeg skupa mogla nagovještavati moguænost postizanja kandidatskog statusa za zemlje Balkana. Dimenziju "obeæavajuæih" razgovora o Balkanu pokvariæe, sasvim sigurno, situacija nastala neuspjehom predsjednièkih izbora u Srbiji, kao i, kako se u Briselu komentariše, "nespretna" izjava jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice o odbijanju saradnje sa Haškim sudom. (kraj) bue/sim