Podgorica, (MINA) – Efikasnost u procesuiranju najtežih kriviènih djela više zavisi od toga koliko æe Tužilaštvo u tom pravcu uložiti energije i volje, i koliko æe biti samostalno i organizovano, nego od same nadležnosti za voðenje istrage, ocijenjeno je iz Advokatske komore Crne Gore. Novim Predlogom zakonika o kriviènom postupku pedviðena je promjena koncepta istrage, odnosno njeno izmještanje iz suda i povjeravanje državnom Tužilaštvu. „Pozitivno je što æe Tužilaštvo, po novom Zakoniku o kriviènom postupku, morati da preuzme kompletnu odgovornost za efikasno voðenje istraga i što se krivica za neefikasnost više neæe moæi prebacivati na sud“ rekao je agenciji MINA predsjednik Advokatske komore Zdravko Begoviæ. On je ocijenio da Tužilaštvo nije dovoljno koristilo procesne moguænosti iz važeæeg Zakonika o kriviènom postupku, posebno moguænosti samostalnog pribavljanja dokaza, niti je dovoljno uèestvovalo u istražnim postupcima. „Nije dovoljna samo izmjena Zakona, veæ Tužilaštvo mora biti i materijalno i kadrovski sposobno da u potpunosti odgovori svojoj funkciji, a na državi je da to obezbijedi“, smatra Begoviæ. On je objasnio da Sporazumom o priznanju krivice, što je novina u predloženom Zakoniku, okrivljeni u potpunosti priznaje krivièno djelo za koje se tereti, a okrivljeni i tužilac se sporazumijevaju o visini kazne, troškova postupka, o vraæanju imovinske koristi pribavljene kriviènim djelom. Begoviæ je rekao da se usvajanjem tog Sporazuma od strane suda stvar smatra pravosnažno okonèanom. Sporazum je, kako je dodao, moguæ samo za krivièna djela zaprijeæena kaznom zatvora do deset godina. „Ideja ovog rješenja je da se postupak za lakša krivièna djela skrati, kako bi Tužilaštvo imalo više vremena za gonjenje najtežih oblika kriminala“, kazao je Begoviæ. Slièno dejstvo, prema njegovim rijeèima, treba da imaju i odredbe o „Izricanju kriviène sankcije bez glavnog pretresa“. Begoviæ je rekao da u javnosti postoji pogrešan utisak o sadržaju odredbi Predloga zakonika o kriviènom postupku koje se odnose na oduzimanje imovinske koristi steèene kriviènim djelom. „Izvjesno proširenje moguænosti privremenog oduzimanja koristi steèene kriviènim djelom postoji, ali samo privremenog oduzimanja. Materijalne odredbe o odizimanju imovinske koristi sadržane su u Kriviènom zakoniku i nekim meðunarodnim konvencijama a ne u Zakoniku o kriviènom postupku“, objasnio je on. Begoviæ smatra da ni u ovom segmentu postojeæe zakonske moguænosti nijesu dovoljno korišæene. „Pozdravljamo svaku ideju i inicijativu koja bi dovela do implementacije naèela i zakonske obaveze da niko ne može zadržati imovinsku korist steèenu kriviènim djelom, ali uz obavezno poštovanje naèela, odnosno pretpostavke nevinosti“, rekao je Begoviæ. Postojeæi Zakonik o kriviènom postupku, naveo je on, usvojen je prije samo pet godina, a veæ je predložen sasvim novi zakon. „Niko povodom toga ne postavlja pitanje odgovornosti zakonodavne vlasti za takvu situaciju, a povika na pravosuðe neprestano traje. Previše èeste izmjene Zakona, posebno ovako znaèajnih, vrlo negativno utièu na efikasnost u dužem periodu“, zakljuèio je Begoviæ. (kraj) mil/žug