Podgorica, (MINA) - Udruženje porodica kidnapovanih, nestalih i ubijenih, Crveni Božur pozvalo je danas vlasti u regionu da uèine sve što je u njihovoj moæi i odgovore na pitanja porodica nestalih o sudbinama njihovih najmilijih. »Od vlada u regionu oèekujemo da radom odnosno, meðunarodnim angažovanjem daju svoj doprinos ispravljanju nepravde sa kojom porodice nestalih u ovoj i drugim zemljama u okruženju žive”, rekao je predsjednik udruženja Crveni Božur, Ljubiša Filipoviæ. U svijetu se danas obilježava Meðunarodni dan nestalih, koji je ustanovljen je 1981. godine na Kostariki, sa ciljem da se privuèe pažnja na sudbinu mnogih nestalih lica i patnju njihovih porodica. Iz udruženja Crveni Božur su podsjetili tim povodom da je prošlo 20 godina od nestanak prvih osobana prostoru bivše Jugoslavije, i da mnogi još nijesu pronaðeni. Filipoviæ smatra da je veliki problem u pronalaženju nestalih nemoguænost identifikacije i pogrešno prepoznavanje žrtve. “Do 2002. godine pokojnici su raspoznavani po spoljašnjim obilježima, fizionomiji, odjeæi i obuæi. Poslednjih devet godina svako tijelo je identifikovano na osnovu DNK poklapanja sa srodnicima i tu je moguænost greške 0,1 odsto«, kazao je Filipoviæ. Najviše pogrešnih identifikacija bilo je na Kosovu i Metohiji, gdje su 1999. godine Haški istražitelji pronašli više od èetiri hiljade tijela i to bez DNK analize. Portparol Regionalne komisije za utvrðivanje èinjenica o žrtvama ratova na prostoru SFRJ (REKOM), Milena Rebronja pozvala je vlade svih zemalja u regionu da se više bave ovim pitanjem. “Neophodno je napraviti bazu podataka o nestalim osobama, koji æe sadržati konkretne i precizne informacije o okolnostima njihovog nestanka. Potrebno je osnovati fondove za podršku porodicama nestalih lica, da ih zajedno sa nadležnim organima pronaðu i sahrane kako bi mogla da im se oda poèast”, navela je Rebronja. REKOM je od više izvora dobio informaciju da je nepoznata sudbina za više od 16,4 hiljade osoba u cijeloj regiji. Od toga je deset hiljada osoba nestalo na teritoriji Bosne i Hercegovine, više od dvije hiljade u Hrvatskoj i 1,8 hiljadu na Kosovu i Metohiji. Prema tim infomacijama, ne zna se sudbina 590 državljana Srbije i Crne Gore. (kraj) tij/bvm