Podgorica, (MINA) – Pojedini djelovi odluke o uspostavljanju strukture za pregovore o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU), koju bi Vlada trebalo da usvoji sjutra, moraju biti preciznije definisani ili redefinisani, smatraju u Centru za demokratsku tranziciju (CDT). Ta nevladina organizacija (NVO) je glavnom pregovaraèu, Aleksandru Pejoviæu, dostavila komentare i sugestije na Predlog odluke koji bi, prema njihovom mišljenju, doprinijeli kvalitetu pregovaraèke strukture, jasnom definisanju odnosa meðu njenim djelovima, kao i efikasnosti pregovaraèkog modela uopšte. U CDT-u smatraju da je odluka raðena prema onoj koju je, pred poèetak pregovora Hrvatske sa EU usvojila vlada te zemlje, što je, kako navode, i logièno s obzirom na to da je Hrvatska zemlja sa sliènim pravno-institucionalnim nasljeðem, kao i da je nedavno završila proces pregovaranja. „Ipak, smatramo da su neke važne stvari iz hrvatske Odluke izostavljene, kao i da se odreðeni djelovi moraju preciznije definisati ili redefinisati“, navodi se u komentarima te NVO. Iz CDT-a podsjeæaju da je u Predlogu odluke kolegijum definisan kao radno tijelo Vlade, koje raspravlja o svim pitanjima u vezi sa pregovorima, ali da on nema dovoljno ovlašæenja koja bi mu omoguæila da istinski obavlja propisanu dužnost. „Kolegijum ima samo jednu ulogu, koja se odnosi na razmatranje predloga pregovaraèkih pozicija koje mu dostavlja pregovaraèka grupa nakon usvajanja, dok sa druge strane, Predlogom odluke nije ni propisana obaveza pregovaraèke grupe da te predloge prosljeðuje kolegijumu na razmatranje“, pojašnjavaju iz te NVO. Zbog toga bi, kako navode, bilo dobro redefinisati ulogu tog tijela i proširiti njegove nadležnosti, a s obzirom na stepen optereæenosti Vlade treba razmisliti i o prebacivanju nekih ovlašæenja na kolegijum, radi bolje operativnosti i moguænosti pravovremenog djelovanja ukoliko to dinamika pregovora bude zahtijevala. „Kolegijum bi mogao da, umjesto Vlade, imenuje i razrješava šefove radnih podgrupa, kao i èlanove radnih grupa i podgrupa, kao što je to bio sluèaj u Hrvatskoj. Takoðe, mogao bi da daje smjernice i zakljuèke neophodne za djelovanje državne delegacije za voðenje pregovora, kao i pregovaraèke grupe“, smatraju u CDT-u. Prema njihovim rijeèima, ukoliko ne doðe do proširivanja nadležnosti kolegijuma, svrha njegovog postojanja ostaje upitna. „Jednako kao što donosi odluku o drugim najvažnijim pitanjima u vezi sa pregovorima, Vlada bi mogla preuzeti i tu jednu nadležnost kolegijuma i usvajati predloge pregovaraèkih pozicija“. U Predlogu odluke navodi se da državna delegacija za pregovore o pristupanju EU odgovara za svoj rad Vladi, djeluje u skladu sa smjernicama za pregovore koje Vlada usvaja i dužna je da joj podnosi izvještaje o stanju pregovora. U CDT-u smatraju da veza izmeðu tog tijela i kolegijuma ostaje nejasna, i da u Predlogu odluke nije vidljivo da ta tijela imaju dodirnih taèaka u pogledu djelovanja. Zato je, kako navode, neophodno definisati i razjasniti njihov meðusobni odnos i naglasiti da li su za djelovanje državne delegacije važne smjernice i zakljuèci koje bi donosio kolegijum, kao što je to bio sluèaj u Hrvatskoj. „Na osnovu Predloga odluke, veoma je teško sa sigurnošæu utvrditi odnos izmeðu Vlade, kolegijuma i državne delegacije, i pozicije ta tri tijela u hijerarhihiji nacionalne pregovaraèke strukture“, kaže se u komentarima. Navodi se i da u dijelu koji se tièe uèešæa u radu struktura za pregovore, odluka mora biti preciznije ureðena jer postoje odreðene nejasnoæe, kao što je to sluèaj u èlanu tri gdje se navodi da, po potrebi, u radu kolegijuma mogu uèestvovati i drugi ministri. Iz CDT-a ukazuju da Predlogom odluke nije definisan naèin ukljuèivanja tih ministara u rad kolegijuma, kao ni to da li æe oni biti èlanovi tog tijela sa ili bez prava glasa. „Istim èlanom je navedeno da, u zavisnosti od poglavlja pregovora koje se razmatra na sjednici, u radu kolegijuma uèestvuje èlan pregovaraèke grupe zadužen za to poglavlje. Ponovo nedostaje informacija o tome da li æe taj èlan imati pravo glasa“, kaže se u komentarima. CDT podsjeæa i da je u èlanu koji se odnosi na sastav pregovaraèke grupe navedeno da glavni pregovaraè, po potrebi, može predložiti Vladi da se u rad grupe, u savjetodavnoj ulozi, ukljuèe i vanjski struènjaci za pojedine oblasti, a da o naèini i potrebi njihovog ukljuèivanja odluèuje Vlada. „To ostavlja moguænost predstavnicima civilnog sektora za ukljuèivanje u pregovore na savjetodavnom nivou, ali je potrebno odlukom definisati mehanizme koji bi osigurali da taj sektor bude ukljuèen u rad pregovaraèke grupe“, smatraju u toj NVO. Navode da primjer Hrvatske i Slovenije pokazuje da su dobra pregovaraèka iskustva bila tamo gdje je civilni sektor bio aktivno ukljuèen u rad pregovaraèke grupe, odnosno gdje su predstavnici civilnog sektora bili meðu èlanovima tog tijela zaduženim za pojedina poglavlja. CDT sugeriše da se, u sluèaju Crne Gore, specifièna znanja moraju tražiti u NVO, na fakultetima, sindikatima i privrednim udruženjima, kako bi se doprinijelo kvalitetu pregovora ali i principu inkluzivnosti. „Zato smatramo da svakako treba preciznije urediti moguænost ukljuèivanja civilnog sektora u rad pregovaraèke grupe“, poruèuju iz te NVO. U Predlogu odluke je, kako navode, izostavljen i dio iz hrvatske odluke koji se odnosi na to da radne grupe i podgrupe mogu biti sastavljene od od predstavnika tijela državne uprave, ukljuèujuæi Misiju pri EU, akademske zajednice, ekonomskih i socijalnih partnera, civilnog društva, strukovnih udruženja, poslovnih subjekata i drugih struènjaka. „Smatramo da bi ovaj dio trebalo da se naðe u odluci, jer predstavnici civilnog sektora treba i formalno da budu u sastavu tih tijela, kako bi se unaprijedio kvalitet procesa pregovora“, kaže se u komentarima CDT-a. Konstatuje se da u Predlogu odluke nije naveden ni broj zamjenika glavnog pregovaraèa, kao ni to da li sekretar pregovaraèke grupe djeluje na osnovu naloga glavnog pregovaraèa, ili nekog drugog nadreðenog i kojeg. Komentarišuæi dio koji se tièe struène i administrativne podrške, CDT podsjeæa da je kancelarija glavnog pregovaraèa definisana kao tijelo koje obavlja struène i administrativno-tehnièke poslove za potrebe pregovaraèa. „S obzirom na iskustvo i sugestije koje smo dobili u razgovoru sa predstavnicima Tajništva pregovaraèke skupine Hrvatske, trebalo bi uzeti u obzir moguænost da se, radi efikasnosti i pojednostavljenja strukture, razmotri svrha postojanja kancelarije, kao i opcija da njene nadležnosti budu prenesene na sekretarijat pregovaraèke grupe“, smatraju u toj NVO. U toku pregovora Hrvatske i EU pokazalo se, kako navode, da su poslovi te prirode obavljani na jednom mjestu, da je sekretarijat bio kljuèan za taj segment pregovora i da je to tijelo koje treba da bude nosilac i jezgro struènih i administrativno-tehnièkih poslova u tom procesu. „Ukoliko kancelarija glavnog pregovaraèa ipak ostane dio strukture za pregovore, neophodno je precizno definisati ko æe biti u tom tijelu, po uzoru na hrvatski model“, sugerišu iz CDT-a. U Predlogu odluke navedeno je da èlanove pregovaraèke grupe za pojedina poglavlja, sekretara pregovaraèke grupe i šefove radnih grupa, imenuje i razrješava Vlada na predlog šefa državne delegacije i uz saglasnost glavnog pregovaraèa. U CDT-u smatraju da bi njih trebalo da predlaže glavni pregovaraè, uz saglasnost šefa državne delegacije, a nikako suprotno. „Ovaj predlog je u skladu sa pravilima menadžmenta, gdje šef bira èlanove svoga tima, pa samim tim slijedi da èlanove pregovaraèkih struktura, na tehnièkom nivou, ne bi trebalo da predlaže neko ko se bavi pregovorima na iskljuèivo politièkom nivo, veæ glavni pregovaraè “, pojašnjavaju iz te NVO. CDT je ponovo upozorio da je uloga parlamenta u pregovaraèkom proces i dalje „nevidljiva“. „Svjesni smo èinjenice da Vlada ne može propisati ulogu parlamenta, ali je ona od izuzetnog znaèaja za taj proces“, kaže se u komentarima. U CDT-u su, kako navode, uvjereni da ni odluka ne može biti kvalitetno implementirana sve dok je nepoznato kakva æe biti uloga parlamenta u formiranju pregovaraèkih pozicija, kao i da je definisanje njegove uloge neophodno da bi pregovaraèka struktura bila cjelovita. „Zato još jednom apelujemo na jasno definisanje odnosa Vlade i parlamenta u procesu pregovora kroz usvajanje formalnog dokumenta, kojim bi se regulisalo to pitanje“, poruèuju iz te NVO. CDT podsjeæa da je takav dokument bio usvojen u Hrvatskoj, i da je njime bilo definisano ko vodi pregovore. “Vlada i Hrvatski sabor su se obavezali na meðusobnu pomoæ i podršku, najavljeno je osnivanje Nacionalnog odbora za praæenje pregovora i definisani su njegov sastav i nadležnosti, kao i njegov odnos sa Vladom i Voditeljem Državnog izaslanstva”, pojašnjeno je iz te NVO. Dogovoreno je, kako navode, i da æe u toku pregovaraèkog procesa Vlada Hrvatske i Voditelj Državnog izaslanstva podnositi izvještaje Saboru najmanje dva puta godišnje, po završetku šestomjeseènog ciklusa predsjedavanja EU. U CDT-u smatraju da je takav formalan naèin definisanja nadležnosti omoguæio efikasno djelovanje Vlade i Sabora u pregovaraèkom procesu, bez preplitanja nadležnosti. „Zato smatramo da bi to iskustvo trebalo iskoristiti i primijeniti radi regulisanja odnosa crnogorske Vlade i parlamenta u procesu pristupnih pregovora“, zakljuèuje se u komentarima. (kraj) gop/žug