Podgorica, (MINA) – Nevladina organizacija (NVO) Voz neprebola predala je danas poslanièkim klubovima u Skupštini zahtjev za otvaranje parlamentarne istrage i obrazovanje anketnog odbora koji bi ispitao sve okolnosti u vezi sa suðenjem i presudama za željeznièku nesreæu kod Bioèa. NVO Voz neprebola zatražiæe parlamentarnu istragu povodom odluke Ustavnog suda kojom je potvrðena presuda mašinovoði Slobodanu Drobnjaku, kao jedinom krivcu za nesreæu. Predstavnik NVO Zoran Damjanoviæ oèekuje da æe svi poslanici podržati inicijativu. »Oèekujem da podrže svi, bez obzira na politièke, vjerske, opozicione i pozicione razlièitosti«, rekao je Damjanoviæ novinarima. Nova srpska demokratija najavila je da æe podržati inicijativu a Damjanoviæ oèekuje da æe je podržati i Bošnjaèka stranka. Iz Voza neprebola traže da bude ispitan rad Vlade i cijelog sistema izvršne vlasti kao i zašto nije transparentno raspolagano novcem sa raèuna humanitarne pomoæi. Oni traže i da se ispita zašto nije zakonom zaštiæena humanitarna pomoæ pa "sudovi ne mogu suditi onima koji ne daju pomoæ svima jednako, niti se mogu kontrolisati oni koji sa njom raspolažu". U zahtjevu se navodi da se predstavnici Voza neprebola obraæaju klubovima poslanika i Skupštini Crne Gore u ime, kako navode, 47 poginulih, više od 200 povrijeðenih i onih koji su sudbinski vezani za Željeznièku nesreæu na Bioèu 23. januara 2006 godine. "Tražimo od vas da zahtjev prihvatite, pokrenete i podržite sa ostalim prestavnicima naroda Crne Gore bez obzira na politièke, vjerske, opozicione, pozicione i ostale razlièitosti a radi spreèavanja onih, koje vi kao narodni predstavnici birate i razrješavate, da ostave istorijsku mrlju na najveæoj narodnoj nesreæi novijeg doba Crne Gore", rekao je Damjanoviæ. Zbog nesreæe kod Bioèa mašinovoða Slobodan Drobnjak osuðen je na šest godina zatvora, dok je 11 zaposlenih u Željeznici Crne Gore osloboðeno odgovornosti za tu nesreæu. Iz Voza neprebola traže da bude ispitano zašto je nivo odluèivanja o krivici bio stepenovan kao najniži i ukazuju da ima primjera u sudskoj praksi, da je za niže oblike kriviène odgovornosti stepen odluèivanja bio viši. Traži se da bude ispitano zašto su istražni organi dozvolili okrivljenima da u toku istrage budu na slobodi i moguænost da utièu na tok istrage. U toj NVO istièu da je okrivljeni imao nalaz vještaka prije nego ga je imao sud. "Zašto je u sudskom postupku dozvoljeno vještacima koji su kolege okrivljenih da daju nalaze, a do momenta nesreæe su radili na istim poslovima i lièno se poznaju. Zašto su vještaci ostali u postupku kad je osporavan njihov legitimitet", kazao je Damjanoviæ. Oni traži da bude ispitano zašto je prihvaæeno jedno od podijeljenih mišljenje vještaka kao istina, kad je ekspertski nalaz doktora Kostiæa izdvojen po njegovoj odluci od nalaza vještaka èiji je legitimitet osporavan a mišljenje uvaženo. Iz Voza neprebola traže da bude ispitano zašto vrh sudske vlasti tokom šest godina nije odgovorio, ni na jedan, osim na poslednji zahtjev te NVO. Traži se i da bude ispitan rad Tužilaèkih organa kao i Vrhovnog državnog tužioca. Ukazuje se da su kasniji tužioci u potpunosti odustali od stavova tužioca Veselina Vuèkoviæa i prihvatili sve suprotno od onoga što je on tražio, pa èak i njegov stav i podršku nalazima vještaka eksperta Kostiæa, a usmjerili ka osporavanim vještacima. "Zašto vrh tužilaèke organizacije na èelu sa Vrhovnom državnom tužiteljkom tokom ovih šest godina nije odgovorio ni na jedan naš zahtjev, osim konstatacije sa nivoa tužiteljke Klikovac na kraju izgubljenog drugo stepenog postupka da nema tužilaštvo daljeg interesa u postupku koji bi sigurno sprijeèio mnogo navedenog", pitao je Damjanoviæ. On je podsjetio da je sudija izvjestilac Fetija Meðedoviæ saopštila da je sud utvrdio da je ustavna žalba nedopuštena, jer su je podnijele osobe koje nijesu bile stranka u postupku pred redovnim sudovima. Ona je navela da ošteæeni nemaju aktivnu legitimaciju za podnošenje ustavne žalbe, a utvrðeno je i da podnosilac ustavne žalbe u ime ošteæenih osporava krivièni postupak. "Zašto nije zakonom zaštiæena humanitarna pomoæ pa sudovi ne mogu suditi onima koji ne daju pomoæ svima jednako, niti se mogu kontrolisati oni koji sa njom raspolažu", rekao je Damjanoviæ. (kraj) anm/žug