Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Vlada je danas usvojila Predlog izmjena i dopuna Zakona o steèaju, kojima se, kako je saopšteno, eliminišu dileme i nepreciznosti postojeæeg i obezbjeðuje ekonomiènije i efikasnije voðenje steèajnog postupka. Generalni direktor za industriju i preduzetništvo u Ministarstvu ekonomije, Dragan Kujoviæ, kazao je da je postojeæi Zakon o steèaju donio dobra i kvalitetna rješenja što se tièe ciljeva i naèela sprovoðenja steèajnog postupka, ali su prilikom njegove primjene u praksi uoèene odreðene nepreciznosti. “Formirali smo radnu grupu koja je pripremila izmjene i dopune Zakona o steèaju i najveæim djelom smo uspjeli da eliminišemo te dileme i nepreciznosti”, rekao je Kujoviæ nakon sjednice Vlade. On je naveo da je precizirana odredba koja definiše da steèajni razlozi mogu biti prezaduženost ili trajnija nesposobnost, pri èemu se ne traži kumulacija oba steèajna razloga. “Takoðe, u cilju pune zaštite socijalnog statusa zaposlenih i ukupnog položaja u skladu sa pozitivnim propisima koji regulišu oblast radnih odnosa, predložene su izmjene èlana kojim je precizirano da u prvi isplatni red spadaju neisplaæene bruto zarade zaposlenih i bivših zaposlenih u iznosu osnovnih zarada”, objasnio je Kujoviæ i dodao da je u prethodnom rješenju stajalo minimalnih zarada pa je dolazilo do razlièitih tumaèenja. Izmjene su, kako je kazao, donijete i u pogledu naplate poreskih obaveza u steèajnom postupku, pri èemu je definisano da u drugi isplatni red spadaju potraživanja po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih i bivših zaposlenih koja nijesu svrstana u prvi isplatni red. U taj isplatni red spadaju i potraživanja po osnovu svih javnih prihoda prije otvaranja steèajnog postupka. “Pravo na pokretanje steèajnog postupka dato je steèajnim povjeriocima, a ne i subjektima koji svoje potraživanje mogu namiriti u posebnom postupku van steèaja”, naveo je Kujoviæ. Prema njegovim rijeèima, potreba za odreðivanjem kriterijuma visine oglašavanja prodajne cijene, prilikom prodaje imovine steèajnog dužnika, uslovila je zahtjev za dopunom teksta zakona u pogledu visine cijene kod prve javne prodaje i moguænostima smanjenja cijena u odnosu na sljedeæe prodaje. “Utvrðeni su realni kriterijumi koji obezbjeðuju da postupak prodaje ne traje neosnovano dugo, ali i da se omoguæi da se ogranièenjem u pogledu umanjenja cijena ostvare pretpostavke za postizanje realne tržišne vrijednosti za prodatu imovinu”, naveo je Kujoviæ. Prema njegovim rijeèima, definisano je da je steèajni upravnik dužan da prvu javnu prodaju sprovede sa najnižom prodajnom cijenom najmanje u visini procijenjene vrijednosti imovine koja se prodaje, a da svaku narednu javnu prodaju može da sprovede sa umanjenjem najniže prodajne cijene za petinu od procijenjene vrijednosti. “Ako prodaja nije uspjela ni za petinu ukupno procijenjene vrijednosti, steèajni upravnik može da sprovede sljedeæu javnu prodaju po principu najveæe ponuðene cijene. Tu se skraæuje sami postupak prodaje”, ocijenio je Kujoviæ. On je dodao da svrha i cilj steèajnog postupka nijesu likvidacija prduzeæa po svaku cijenu veæ namirenje povjerilaca i rješavanje problema insolventnosti preduzeæa. “U situaciji kada je unovèena imovina a svi dugovi izmireni, a preostala su sredstva koja omoguæavaju dalji opstanak društva neophodno je dati moguænost da se obustavi postupak i preduzeæe opstane”, smatra Kujoviæ. Takoðe je skraæen rok za podnošenje plana reorganizacije sa 90 na 60 dana, kao i rok kojim steèajni sudija može da produži rok za podnošenje obrazloženog predloga sa 30 na 15 dana, u cilju ekonomiènijeg voðenja postupka èime bi trebalo da se postignu i ukupni ekonomski efekti po privredu. (kraj) sam/nar