Podgorica, (MINA) - Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o kriviènom postupku (ZKP) generalno je vrlo kvalitetan, sa dobrim zakonskim rješenjima, smatra predsjednica Udruženja sudija Crne Gore (USCG), Hasnija Simonoviæ. „Najvažnije novine se odnose na proširenje palete mjera tajnog nadzora, osnova za odreðivanje pritvora u skraæenom postupku, više zakonskih rokova, prava osuðenih na iniciranje postupka po zahtjevu za zaštitu zakonitosti, kao i tok postupka po redovnom pravnom lijeku“, navela je Simonoviæ. Ona je agenciji MINA kazala da se radi o vrlo kvalitetnim zakonskim rješenjima, sa kojima je u potpunosti saglasna. Osim toga, kako je navela, Nacrtom se ispravljaju tehnièke greške u sadašnjem tekstu ZKP i pojašnjavaju pojedini instituti ili zakonske odredbe. Simonoviæ je kazala da podržava predlog proširenja broja vrsta mjera tajnog nadzora, osnova za njihovo odreðivanje i produženja vremena trajanja na ukupno 22 mjeseca. „Buduæi da æe se njihovom primjenom evidentno doprinijeti efikasnosti borbe protiv djela kojima se ugrožavaju ili povrjeðuju vrijednosti zaštiæene kriviènim zakonodavstvom, a do kojih dolazi izvršenjem kriviènih djela za koja se mjere tajnog nadzora mogu odrediti“, pojasnila je Simonoviæ. Ona je kazala da je saglasna i sa novim odredbama kojimasu odreðeni momenti poèetka kriviènog gonjenja i pokretanja kriviènog postupka, kao i koja je to najduža kazna zatvora, „a za suðenje kojih djela je u drugom stepenu i postupku po zahtjevu za vanredno ublažavanje kazne propisana funkcionalna nadležnost vijeæa od pet sudija“. Simonoviæ je ocijenila opravdanom i racionalnom izmjenu ZKP-a kojom predviða da, pored svih postojeæih situacija u kojim je struèna odbrana okrivljenog obavezna, osumnjièeni koga policijski službenik saslušava shodno odobrenju državnog tužioca, kada mu se rješenjem odredi zadržavanje pred tužiocem i kada zapoène pregovore o zakljuèenju sporazuma o priznanju krivice, mora imati branioca. „Predlog da se okrivljenom koji sam ne angažuje branioca, on odredi po službenoj dužnosti, i to po redoslijedu sa spiska Advokatske komore a ne po liènom izboru okrivljenog, podržavam iz razloga što onemoguæava eventualne zloupotrebe koje su bile zapažene u praksi“, kazala je ona. Simonoviæ je kazala da podržava i predložene odredbe koje propisuju da ovlašæeni policijski službenici mogu uæi u tuði stan bez naredbe i izvršiti pretres, u sluèajevima ako neko zove u pomoæ, radi izvršenja odluke o pritvoru ili dovoðenja okrivljenog ili drugog lica, radi hapšenja uèinioca kriviènog djela koji je u bjekstvu ili lica za kojim je raspisana potjernica. Prema njenim rijeèima, preciziranje razloga za odreðivanje pritvora ako “je u pitanju krivièno djelo za koje se po zakonu može izreæi kazna zatvora od deset godina ili teža kazna, a naèin izvršenja ili težina posljedice bi mogli dovesti do uznemirenja javnosti koje bi ugrozilo nesmetano voðenje kriviènog postupka”, bilo je nužno. „Imajuæi prvenstveno u vidu zakljuèak Ustavnog suda da je važeæa odredba u koliziji sa najvišim pravnim aktom, kao i nedoumicama ili greškama u tumaèenju, koje je praktièna primjena istog izazivala prilikom donošenja odluke o odreðivanju/produženju pritvora po naznaèenom zakonskom osnovu“, pojasnila je Simonoviæ. Za nju je, kako je kazala, prihvatljiva i odredba kojom se propisuje da odluka o odreðivanju pritvora može biti donijeta i bez prethodnog saslušanja okrivljenog, ako se krije ili, iako uredno pozvan, izbjegava da doðe na glavni pretres, kao i ona kojom se predviða da vijeæe, odluèujuæi o žalbi izjavljenoj protiv rješenja o odreðivanju pritvora, može odbiti pravni lijek kao neosnovan ili preinaèiti pobijano rješenje. „Èime se ’dobija’ ono vrijeme koje je, saglasno važeæim odredbama, potrebno sudiji za istragu prilikom ponovnog odluèivanja, te vijeæu prilikom ispitivanja osnovanosti žalbe kojom stranka osporava i to novo rješenje o pritvoru, što je apsolutno u skladu sa naèelom hitnosti postupanja“, precizirala je Simonoviæ. (kraj) gop