• subota, 26 jul 2025

Predloženo ukidanje prelevmana

Predloženo ukidanje prelevmana
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Poslovna asocijacija Montenegro biznis alijansa (MBA) predložila je danas ukidanje prelevmana na uvoz nekih bezalkoholnih piæa ocjenjujuæi da su carina i porez na dodatu vrijednost (PDV) dovoljna zaštita domaæe proizvodnje. Prelevmani su vancarinska dažbina koju uvoznici plaæaju državi na uvoz, a cilj im je zaštita domaæih proizvoda na tržištu. U saopštenju MBA se navodi da se ta organizacija principijelno zalaže za ukidanje svih mjera koje onemoguæavaju slobodan razvoj tržišta. Organizacija podsjeæa da se od juna 2000. godine u Crnoj Gori primjenjuje Uredba o posebnim dažbinama pri uvozu «ostalih bezalkoholnih piæa» koje na kraju plaæaju potrošaèi, s obzirom da je «ugraðena» u maloprodajnu. «Koliko je nama poznato postoje dva preduzeæa u Crnoj Gori, proizvoðaè vode i gazirane mineralne vode Rada iz Bijelog Polja i sokova Primorka iz Bara. Da li zaštita ova dva preduzeæa, koja su privatna, zaista zaslužuje da njenu cijenu plaæaju potrošaèi u Crnoj Gori», navodi se u saopštenju MBA. Organizacija je upitala da li Crna Gora zaista ima znaèajnu proizvodnju «ostalih bezalkoholnih piæa» koju treba da štiti. «Pitanje je i da li proizvoðaèi «ostalih bezalkoholnih piæa» zapošljavaju veliki broj radnika, plaæaju visoke poreze Budžetu Crne Gore, uplaæuju osiguranje, u èemu bismo mogli pronaæi smisao Uredbe», smatraju u MBA. Država uz carinu od 21 i 31 odsto i 17 odsto poreza na dodatu vrijednost za svaki uvezeni litar naplaæuje deset centi prelevmana. Srbija, kako je saopšteno, ne primjenjuje vancarinska ogranièenja. Prema raèunici MBA prelevman od deset centi po litru ima efekat kao dodatna carina od deset do 40 odsto. Organizacija je upitala da li se takav sistem može okarakterisati kao otvoreno tržište ili liberalni režim poslovanja i saopštila da je konkurencija jedini i realan mehanizam utvrðivanja pozicije kompanije i njenih proizvoda na tržištu. «Zatvoreno tržište u kome država visokim carinama i necarinskim instrumentima „štiti“ domaæu proizvodnju utièe na smanjenje konkurentnosti upravo onih preduzeæa koja redovno izmiruju obaveze prema samoj državi. Tu zaštitu neko mora da plati», smatraju u MBA. Posljedice takve zaštite u Crnoj Gori su, kako se navodi, èinjenice da štiæena preduzeæa nijesu poveæavala davanja Budžetu, a da subjekti koji plaæaju cijenu zaštite sada imaju veæi interes da uvoze bezalkoholna piæa iz Srbije, umjesto direktno iz drugih zemalja, da bi izbjegli plaæanje dodatne dažbine. (kraj) dmc/kmh