Podgorica, (MINA) - Predlog zakona o unutrašnjim poslovima mogao je biti jasniji, precizniji i sveobuhvatniji, smatraju u nevladinoj organizaciji (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA). „Iako se radi o zakonu koji je od izuzetnog znaèaja za prava i interese graðana, nadležni predlagaè, ministar unutrašnjih poslova, nije organizovao javnu raspravu o ovom zakonu, niti je u izradu zakona ukljuèio predstavnike NVO“, saopštili su iz HRA. Ta NVO je uradila 15 amandmana na predloženi zakon, za koje se nadaju da æe ih predlagaè uzeti u obzir. U HRA smatraju da treba uskladiti odredbe o primjeni sredstava prinude prema grupi osoba sa meðunarodnim standardima i zakonom o javnim okupljanjima što, kako navode, podrazumijeva i razbijanje javnog skupa. Smatraju i da treba produžiti predviðeni rok za podnošenje pritužbe na rad policije od mjesec na šest mjeseci. U amandmanima se navodi i da je potrebno uskladiti brisanje liènih podataka iz policijske evidencije sa praksom Evropskog suda za ljudska prava i Zakonikom o kriviènom postupku, kao i da treba precizirati i razgranièiti ovlašæenja ministra i suda u pogledu ocjene zakonitosti primjene sredstava prinude. „Jasno naglasiti da se povodom prekomjerne primjene sredstava prinude može voditi i krivièni, odnosno prekršajni, kao i disciplinski, odnosno postupak zbog povrede radne dužnosti, koji je predviðen ovim zakonom, i da oslobaðanje od kriviène odgovornosti ne pretpostavlja oslobaðanje i od disciplinske odgovornosti“, navodi se u amandmanima. U HRA smatraju i da primjenu ”prikrivenih policijskih radnji” treba uskladiti sa primjenom mjera tajnog nadzora kako je to propisano ZKP-om. „Ove mjere ne može nikako da naredi ministar, kako je predviðeno Predlogom, veæ samo državni tužilac, odnosno sudija za istragu“. Potrebno je, kako navode, obrazovati Komisiju koja bi sprovodila redovne i vanredne ljekarske preglede i kontrolisala u kontinuitetu psiho-fizièku sposobnost policijskih službenika i propisati odgovarajuæu obavezu za policijske službenike da se podvrgavaju takvim pregledima. Treba obezbijediti i psihološku podršku policijskim službenicima koji su uèestvovali u traumatiènim dogaðajima i drugoj visokostresnoj situaciji. U dnosu na primjenu policijskih ovlašæenja prema maloljetnicima, treba uputiti na primjenu zakona kojim æe biti posebno ureðeno postupanje prema maloljetnicima u kriviènom postupku. U HRA smatraju da besplatnu pravnu pomoæ u kriviènom postupku zbog upotrebe sredstava prinude treba pružiti samo onim službenicima za koje se u okviru policije, odnosno ministarstva, ocijeni da su silu primjenili u granicama ovlašæenja, a ne svima. “Imajuæi u vidu da ni Zakon o besplatnoj pravnoj pomoæi ne obezbjeðuje besplatnu pomoæ ni svim žrtvama zlostavljanja, veæ samo onim strankama koje su izuzetno socijalno ugrožene”, pojašnjeno je u amandmanima. Potrebno je, kako navode, precizirati pojam neposredne životne opasnosti svih osoba, kao što je preciziran pojam neposredne ugroženosti života policijskog službenika. U HRA smatraju i da za direktora policije treba propisati uslove struènosti i iskustva na policijskim poslovima, po uzoru na rješenja iz zakona u okruženju. (kraj) gop