Podgorica, (MINA) – Predlog zakona o amnestiji, koji je najavila Socijaldemokratska partija (SDP), a koji predviða da se od izvršenja kazni oslobode samo oni kojima su one izreèene za krivièna djela klevete i uvrede, nije ni dobar niti potreban, ocijenjeno je iz Centra za graðansko obrazovanje (CGO). Prema rijeèima izvršnog direktora CGO, Daliborke Uljareviæ, insistiranje da se oslobode svi kojima je izreèena kazna za krivièna dijela klevete i uvrede je za pohvalu i predstavlja doprinos razvoju i uèenju poštovanja sloboda i prava drugih bez prijetnji kriviènim sankcijama. „Ogranièiti amnestiju samo na ta dva krivièna dijela niti je potrebno, niti je dobro“, kazala je ona agenciji MINA. Uljareviæ smatra da prenaglašena ogranièenja nikada nijesu dobro riješenje. „Èini se da ovdje predlagaèima nedostaje adekvatna analiza postojeæeg stanja i odgovor na pitanje što su rezultati amnestije bili do sada i koliko je institut amnestije doprinosio unaprijeðenju pravde i procesu resocijalizacije“, kazala je ona. Prema rijeèima Uljareviæ, vladajuæi režim bi morao mnogo više da se posveti pitanju izvršavanja kriviènih sankcija i èinjenici da su zakonom predviðeni brojni alternativni naèini tog izvršenja, „a da se veæ godinama i uporno upražnjava izvršenje u prebukiranom spuškom i bjelopoljskom zatvorskom prostoru“. Pitanje amnestije, smatra Uljareviæ, je dio šireg problema i, kako je dodala, tako postavljeno ne doprinosi unaprijeðenju vladavine prava u Crnoj Gori. Kako je kazala, crnogorsko društvo prolazi kroz buran period osvajanja demokratskih standarda, uèi se i sazrijeva kroz nekada i vrlo neprijatne epizode. „Iako je danas rijeènik u mnogim crnogorskim medijima neprimjeren, neukusan ili krajnje neprofesionalan, moramo shvatiti da se i kroz te nekada grubo loše namjere, kao i loša iskustva izgraðuje platforma za novinarstvo koje je u osnovi profesionalno i pravi se oèiglednim kakvo ono ne smije da bude“, navela je Uljareviæ. Tako da æe, smatra ona, i redakcije crnogorskih medija i sami novinari morati još puno da rade na profesionalizaciji. "Moraæe da se bave javnošæu u smislu afirmacije javnog interesa i prava graðana da znaju, a ne da se bave jedni drugima na neprimjeren naèin", zakljuèila je Uljareviæ. (kraj) anm/žug