Podgorica, (MINA) - Predlog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) sadrži brojne bitne nedostatke u pogledu daljeg ograničavanja sudske kontrole primjene ovlašćenja službenika ANB-a, kao i zapošljavanja i javnih nabavki, ocijenili su iz Instituta alternativa (IA).

Predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk kazao je da nema opravdanog razloga da se Predlog zakona o ANB-u u nekoliko dana "provuče" kroz skupštinsku proceduru, bez bilo kakve prethodne rasprave i konsultacija.

„Naročito jer je riječ o zakonskom tekstu koji sadrži brojne bitne nedostatke u pogledu daljeg ograničavanja sudske kontrole primjene ovlašćenja službenika ANB-a, potpunog izuzimanja iz sistema javnih nabavki i uvođenja potpune diskrecije u zapošljavanju“, kaže se u saopštenju.

Muk je rekao da su teška i bolna iskustva crnogorskog društva sa bezbjednosnim službama, sa kršenjem ljudskih prava i zloupotrebama, zbog kojih se sudi bivšim rukovodiocima ANB-a.

„Sve to nije bio dovoljan razlog da se Vlada savjesno i odgovorno odluči da otvori široku raspravu, objasni razloge donošenja zakona, odnosno ciljeve koje želi da postigne, i razloge koji su ih opredijelili za pojedina zakonska rješenja“, kazao je Muk.

Kako je naveo, otvoreno je pitanje ko su autori tog predloga zakona, ko ga je pisao i u kojem vremenskom periodu i sa kojim ciljevima.

„Nije poznato da li je i sa kojim međunarodnim organizacijama taj predlog zakona konsultovan i ima li podršku Evropske unije (EU) za ovaj zakonski projekat“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da ovdje nije riječ samo o pitanju iz oblasti bezbjednosti, već o nizu pitanja iz oblasti ljudskih prava, zapošljavanja u skladu sa zaslugama, odgovornosti prema drugim granama vlasti.

Prema riječima Muka, Predlog zakona o ANB-u jedan državni organ koji u crnogorskom pravnom sistemu predstavlja izolovano ostrvo, sa vrlo malo kontrole, odgovornosti i transparentnosti, sada dodatno izopštava iz sistema i uvodi još manje kontrole i odgovornosti.

„Predlog zakona predviđa da se na sve nabavke ANB-a, uključujući one koje nemaju bezbjednosni karakter, ne primjenjuju propisi o javnim nabavkama, već isključivo interne procedure koje određuje direktor Agencije“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da se time ukida važeći sistem diferenciranih postupaka i otvara prostor za netransparentnu, diskrecionu potrošnju bez spoljnog nadzora, što predstavlja ozbiljan korak unazad u pogledu zakonitosti i fiskalne odgovornosti.

Muk je ocijenio da ovaj predlog zakona, u pogledu sudske kontrole ovlašćenja službenika ANB-a, predstavlja veliki korak unazad.

„Predlogom Zakona se ne sprovodi unapređenje u odnosu na problematična pitanja sudske kontrole i odobravanja primjene ovlašćenja, na koja smo ukazivali i ranije, zajedno sa drugim nevladinim organizacijama“, rekao je Muk.

On je kazao da su zabrinuti da je, suprotno Ustavu i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava, propisano ovlašćenje ANB-a da bez sudske odluke pristupa podacima iz pisanih i elektronskih evidencija državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, pravnih lica i drugih subjekata koji vode pisane i elektronske evidencije.

U IA, kako je rekao, zabrinuti su da je propisano ovlašćenje ANB-a da bez sudske odluke tajno prikupi podatke o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije.

„Kao i ovlašćenje ANB-a da bez sudske kontrole prikuplja podatke pregledom informaciono-komunikacionih sistema državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, lokalne uprave i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja“, kaže se u saopštenju.

Kako je rekao Muk, dok se u važećem zakonu propisuje da se radni odnos u ANB-u može zasnovati bez javnog oglašavanja, u predlogu zakona izričito se navodi da se zasniva bez javnog oglasavanja.

On je kazao da se ono što je ranije bila mogućnost, koja nažalost nije korišćena u praksi, sada izričito zabranjuje i onemogućava.

„Tako ANB, za razliku od modernih službi u razvijenim zemljama, neće zapošljavati na osnovu javnih konkursa, čime se proces zapošljavanja zadržava u okvirima diskrecionog odlučivanja, na osnovama koje nemaju veze sa zaslugama“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da u predlogu zakona nema ni odredbe koja propisuje da se prilikom zapošljavanja osigurava srazmjerna zastupljenost manjina, kao što je to slučaj u važećem zakonu.

„Ukazujemo i na to da je u važećem Zakonu propisana obaveza ANB-a da izvještava Savjet za odbranu i bezbjednost, ministra odbrane i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore u skladu sa zakonom“, dodaje se u saopštenju.

U predlogu zakona, kako je rekao Muk, propisano je da "kada to nalažu razlozi nacionalne bezbjednosti, Agencija izvještava državne organe i organe državne uprave o podacima koji se odnose na njihovu nadležnost."