Podgorica, (MINA) - Akcija za ljudska prava (HRA) dostavila je danas poslanicima crnogorskog parlamenta pet amandmana na Predlog zakona o sudovima i 31 amandman na Predlog zakona o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija, uz ocjenu da drugi dokument treba vratiti predlagaèu na doradu. »Oèekujemo da poslanici apeluju na predlagaèa zakona o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija, ministra pravde, da taj važan zakon vrati na doradu i da se on ne usvaja u ovom stanju«, saopšteno je iz te nevladine organizacije (NVO). U odnosu na zakon o sudovima, HRA predlaže da se precizira da naèelni pravni stav sjednice sudija nije obavezujuæi izvor prava, u skladu s preporukom Venecijanske komisije, kao i da se ogranièe predložene moguænosti predsjednika suda da izvrši uvid u predmete. Iz HRA predlažu i da se iskljuèi moguænost „kontrole rada“ nižeg suda od strane višeg, kao što je do sada bio sluèaj da sudije Vrhovnog suda idu u niže sudove i pregledaju rad sudija, jer, kako su pojasnili, to može da ugrozi nezavisnost sudije, i nema opravdanja uz uvoðenje redovnog ocjenjivanja rada sudije. Ta NVO predlaže i da se skrati rok za omoguæavanje strankama i njihovim zastupnicima da izvrše uvid u sudski spis na najkasnije 48 satih umjesto tri dana, kako je predloženo. Predlažu i prilog za raspravu na temu predloženog poveæanja nadležnosti ionako optereæenog Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici. »Predložili smo osnivanje Specijalnog suda ili poveæanje broja sudija, u svjetlu predloga da se sva specijalna nadležnost u kriviènom postupku koncentriše u Podgorici«, pojasnili su iz HRA. U toj NVO smatraju da, za razliku od zakona o sudovima koji je moguæe amandmanski popraviti, Predlog zakona o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija ima previše neopravdanih praznina i nepreciznosti. Kako su naveli, nedovoljno je razraðen postupak izbora èlanova Sudskog savjeta, posebno iz reda sudija, ali i uglednih pravnika, ponovo nema dodatnog uslova za izbor èlanova Savjeta kojim bi se sprijeèio politièki uticaj, a izostale su i detaljnije odredbe o izuzeæu èlanova Savjeta iz odluèivanja o svim pitanjima u kojima se mogu naæi u sukobu interesa. Iz HRA su kazali da nije precizirano na osnovu èega i kako se ocjenjuje »opšta sposobnost sudije za vršenje sudijske funkcije« što, kako su naveli, vodi u neopravdanu arbitrernost. »Predloženo je, nadamo se greškom, i da se osuda sudije ili èlana Sudskog savjeta za krivièna djela, kao što su uèestvovanje u tuèi, zlostavljanje, prinuda, prevara, povreda prava na podnošenje pravnog sredstva, nasilje u porodici ili porodiènoj zajednici, ne smatra neèim što bi ih èinilo nedostojnim za vršenje sudijske funkcije, odnosno funkcije èlana Savjeta«, naveli su iz te NVO. HRA predlaže da se zadrži kriterijum ”dostojnosti” za obavljanje funkcije sudije, koji je uklonjen iz Predloga zakona, ali da se ne ocjenjuje od jedan do pet, kako je sada propisano, veæ ocjenom dostojan – nedostojan. Predlažu i da se redovno ocjenjuje i rad sudija Vrhovnog suda, kao i drugih sudija, u skladu sa preporukom Venecijanske komisije, da se preciziraju kriterijumi za izbor predsjednika Vrhovnog suda i da se prohodnost advokata, profesora i drugih istaknutih pravnika na mjesto sudije Vrhovnog suda ne ogranièava na samo jednog sudiju tog suda. Iz HRA su predložili i da se pisani test sprovodi za sve kandidate za sudiju, a ne samo za one koji nisu ocjenjeni na pravosudnom ispitu, kao i da se „sposobnost za donošenje odluka i rješavanje sukoba“ i „razumijevanje uloge sudije u društvu“ ocjenjuju na osnovu pisanog testa, a ne intervjua, kako bi se obezbijedila objektivnost u ocjenjivanju. Oni predlažu i da se intervju, na kome se ocjenjuje komunikativnost i motivacija za obavljanje sudijske funkcije, sprovodi na osnovu smjernica koje æe prethodno utvrditi Sudski savjet, da bi se obezbijedio što objektivniji pristup prema svima, i da se odustane od ocjenjivanja intervjua sa sudijama koji su kandidati za napredovanje, jer nije propisano šta bi se ocjenjivalo na intervjuu bodovima od nula do 20. U HRA smatraju da treba precizirati postupak ostvarenja prava na uvid i kopiranje dokumentacije kandidata, i da se svakom èlanu Sudskog savjeta omoguæi da predloži pokretanje postupka utvrðivanja odgovornosti sudije, »pouèeni dosadašnjim iskustvom da predsjednici sudova to po pravilu nisu èinili ili su selektivno èinili«. Iz te NVO predlažu i da se sprijeèi da sudiji može prestati sudijska funkcija na lièni zahtjev nakon pokretanja postupka utvrðivanja disciplinske odgovornosti prije okonèanja tog postupka, i tako sprijeèi praksa da sudija protiv koga je pokrenut postupak davanjem ostavke na funkciju sprijeèi utvrðivanje odgovornosti za propuste u dotadašnjem radu. »Imajuæi u vidu zakone iz okruženja koji ureðuju rad sliènih savjeta i prava i dužnosti sudija, oèigledno je da predloženi zakon nije još uvijek u formi za usvajanje, veæ zahtijeva bar još jedan pažljiv pregled«, ocijenili su iz HRA. U toj NVO smatraju da je važnija dorada Predloga tog zakona od poštovanja rokova iz Akcionog plana za poglavlje 23. (kraj) gop