Podgorica, (MINA) – U razgovoru sa predstavnicima opozicije o Zakonu o opštem obrazovanju, postignut je maksimalni kompromis, a predmet bi trebalo da se zove crnogorski jezik/maternji jezik i književnost, rekao je premijer Igor Lukšiæ. Opozicione stranke uslovili su podršku izbornom zakonu izjednaèavanjem srpskog i crnogorskog jezika u obrazovnom sistemu. Lukšiæ je nakon sastanka sa opozicijom rekao da je postignut kompromis i da je prvobitni èlan èetiri sporazuma izmijenjen. »Kako bi izbjegli nedoumice predlog je da se prvobitni èlan èetiri zamijeni novim tekstom gdje se precizira da æe se obezbijediti nastava na crnogorskom jeziku/maternji jezik i književnost«, pojasnio je on. Prema rijeèima Lukšiæa nastava æe se dominantno oslanjati na dosadašnji plan i program maternji jezik i književnost koji æe, dodao je, obezbijediti izuèavanje speèifiènosti maternjih jezika na ovim prostorima. Uèenici æe se, kako je pojasnio Lukšiæ, na poèetku nastave opredijeliti koji jezik žele da unese u naziv predmeta radi dobijanja ocjene. »Imaju moguænost da to bude crnogorski jezik/maternji jezik i književnost, crnogorski/bosanski jezik ili crnogorski/ hrvatski a ima opcija da se unese maternji jezik«, rekao je on. Lukšiæ smatra da je to prilika da se uèenicima omoguæi da nauèe bogatstvo svih jezika koji se na ovom podruèju govore. »To je maksimalni kompromis i oèekujem da æemo u ponedjeljak steæi uslove da potpišemo sporazum a time æe se nadam se postiæi podrška ostalim aktima«, rekao je on. Tako æe se, dodao je on, najbolje poèeti sa novom školskom godinom . Upitan iz kojih udžbenika æe se predmet uèiti kazao je da æe se nastava oslanjati na ono što su identiène stvari na svim jezicima, »i zato æe se dominantno oslanjati na dosadašnji predmet maternji jezik i književnost«. U meðuvremenu je, dodao je, i crnogorski jezik kodifikovan kao službeni jezik i kao takvog je neophodno da ga znamo. Na pitanje šta æe biti sa udžbenicima za crnogorski jezik, koji su roditelji veæ kupili, Lukšiæ je kazao da je uvjeren da æe Ministarstvo naæi naèin kako da odgovori i na to pitanje. “Svakako da bi izuèavali specifiènosti crnogorskog jezika, kao maternjeg, biæe neophodno korišæenje tih udžbenika, pa svakako i da njihova nabavka nije greška”, kazao je Lukšiæ. (kraj) anm/žug