Podgorica, (MINA) – Predsjednik Socijalistièke narodne partije (SNP) Predrag Bulatoviæ izjavio je danas da koalicija Zajedno za promjene (ZZP) sjutra oèekuje odgovor ambasadora Srbije i Crne Gore u Rimu Miodraga Lekiæa da li prihvata kandidaturu za predsjednika Crne Gore. »Gospodin Lekiæ, sa kojim sam razgovarao u ime koalicije, treba da do sjutra razmisli o kandidaturi. Prihvatajuæi intenzivirana zalaganja SNS-a, smatrao sam da samo SNP može da bude koènica te kandidature. Zato sam ja i vrh SNP-a u pregovorima sa opozicijom uvažili sve njihove stavove i uložili maksimum napora za jedinstveni nastup na izborima«, kazao je Bulatoviæ u intervjuu agenciji MINA. On je istakao da je puno polagao na razgovore sa Liberalnim savezom (LS) oko zajednièkog predsjednièkog kandidata. »Ti su razgovori bili od suštinskog znaèaja. SNP, kao najjaèa stranka u opoziciji, smatrala je prirodnim da zajednièki kandidat bude iz njenih redova, ali smo, zbog jedinstva opozicije, bili spremni da prihvatimo nestranaèku liènost. Liberali su istrajavali na svom stranaèkom kandidatu, što je za nas bilo neprihvatljivo. LS ima tvrd stav da su takozvane vanstranaèke liènosti u Crnoj Gori, na ovaj ili onaj naèin, bile uz režim, kroz režim ili oko režima«, kazao je Bulatoviæ. On je rekao da je Srpska narodna stranka (SNS) »skoro godinu, a u posljednje vrijeme decidirano, tražila da kandidat koalicije bude Lekiæ«. »Uz to su direktno apostrofirali da ja ne bih mogao pobijediti. Suoèen sa èinjenicom da jedan od koalicionih partnera govori da predsjednik najjaèe opozicione stranke ne može pobijediti, a imajuæi u vidu da nude, po njima pobjednièko rješenje, prihvatio sam razgovor o njihovom predlogu«, rekao je Bulatoviæ. Prema njegovim rijeèima, on i potpredsjednici SNP-a Zoran Žižiæ i Srða Božoviæ su preuzeli rizik da daju saglasnost na tu varijantu, iako partijski organi nijesu o tome odluèivali. Lekiæ, po njegovim rijeèima, može da se kandiduje kao nezavisni ili kandidat grupe graðana, uz odgovarajuæu podršku Koalicije za promjene. MINA: A ako Lekiæ ne prihvati kandidaturu? BULATOVIÆ: I dalje æu se zalagati da Koalcija za promjene pokuša ostvariti jedinstven nastup sa stranaèkim ili vanstranaèkom liènošæu, ako je to optimalnije. Sve mora da bude definisano do sredine naredne nedjelje. Ali u tom sluèaju se otvara pitanje kako dalje utvrðivati kandidature Koalcije. Dugo insistiranje na neèemu što se u javnosti shvatalo kao gotova stvar, ukoliko ne uspije, može nas predstaviti kao neozbiljne politièke subjekte u cjelini. Iz toga prizilazi i pitanje zašto se forsira kandidatura koja se ne može realizovati. Vjerujem da æe Lekiæ i inicijatori te kandidature do sjutra dati pozitivan odgovor. Ako sluèajno do toga ne doðe, SNP neæe snositi odgovornost. U tom sluèaju æemo na predsjednièkim izborima doæi u situaciju da svako vodi raèuna o svom interesu, a ne o glavnom cilju da pobijedimo kandidata Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP). Uèiniæu sve da do toga ne doðe. Postoji, meðutim, taèka ispod koje SNP ne može iæi. MINA: Kako komentarišete vanredno stanje u Srbiji? BULATOVIÆ: Podržavam borbu protiv organizovanog kriminala. Oèigledno da je vanredno stanje bilo nužnost u trenutku kad je uvoðeno, po procjeni državnih struktura. Dugo trajanje vanrednog stanja, meðutim, može bitno da utièe na odnose u Srbiji i da se nepovoljno odrazi na odnose u državnoj zajednici. Posebno mi bodu oèi izjave nekih funkcionera Demokratske opozicije Srbije (DOS) i državnih funkcionera, koje asociraju da vanredno stanje, uz borbu protiv organizovanog kriminala, ima popratne ciljeve opasne za demokratiju. To je uèvršæivanje na vlasti pojedinih struktura i ljudi, kao i obraèun sa politièkim neistomišljenicima i protivnicima. Reæi da æe na udar vanrednog stanja doæi i oni koji su mislili nešto, a nijesu to javno iskazali, izjave su koje moraju da zabrinu, jer Srbija ima veliki uticaj na stabilnost odnosa na Balkanu. Najava zabrane politièkih partija i zabrana novina su loši potezi, ako budu potrajali, tako da vanredno stanje na duže staze može biti kontraproduktivno. Interesantno je da Srbija i Crna Gora, koja pod imenom Jugoslavija nije mogla da postanu èlan Savjeta Evrope. sada ekspresno ulazi u to tijelo. Nikome kao da ne smeta èinjica što æe u evropske integracije uæi zemlja, koja u trenutku ulaska u SE, na 95 odsto teritorije ima vanredno stanje. Pozdravljam odluku da naša zemlja uðe u SE, ali me itekao brinu dupli standardi u donošenju odluka, koji mogu biti plaæeni cijenom odnosa u državnoj zajednici. MINA: Kako kometarišete odluku Beograda da otkaže gostoprimstvo iraèkim diplomatama? BULATOVIÆ: Naša zemlja je morala ozbiljno da razmotri èinjenicu da Ujedinjene nacije (UN) nijesu rezolucijom odobrile napad na Irak. Ako želi da bude ozbiljna, naša zemlja mora da shvati da se takvim èinom, a imajuæi u vidu svu predistoriju, ozbiljno ugrožava sistem UN. Državna zajednica Srbija i Crna Gora ima konglomerat državnih i politièkih funkcionera, od kojih znatan broj nema izgraðen autonoman stav o državnom i nacionalnom interesu. Nemaju stav, koji provjeravaju kroz odgovarajuæe strukture, ni o meðunarodnim odnosima. Njihova je logika da podrže najjaèeg. To može da izazove dugoroène probleme, ukoliko se ne ispravi u našoj spoljnoj i politici uopšte. MINA: Razmišljate li o koaliciji sa nekom od srpskih stranaka? BULATOVIÆ: SNP je socijalistièka graðanska stranka, koja se bori za socijalnu pravdu i zalaže za pozitivan odnos prema zajednièkoj državi. U ovom trenutku teško mogu da ukažem na stranku u Srbiji sa kojom bismo ušli u savez. U SNP-u o tome nijesmo razgovarali. Odnos izmeðu stranaka u Crnoj Gori i Srbiji je specifièan. Po prirodi stvari, bez obzira na programske razlike, upuæene su da saraðuju one stranke koje èine vlast na saveznom nivou. One æe uvijek morati ulaziti u saveze, bez obzira na razlike. Mimo toga, prilikom izglasavanja zakona u parlamentu æe biti ad hoc situacija, u kojima æemo se naæi sa nekim strankama u okviru koncepra oèuvanja zajednièke države. Ako je smisao pitanja da stvorimo savez sa konkretnom politièkom partijom, ili da velièamo neku konkretnu politièku liènost u Srbiji, SNP je taj poeriod davno ostavila iza sebe. MINA: Kako komentarišete navode medija o krupnim neslaganjima u SNP-u i Koaliciji za promjene? BULATOVIÆ: Odnosi u našoj partiji su stabilizovani nakon izbora 20. oktobra prošle godine. Shodno odlukama Kongresa i Glavnog odbora (GO) prvi put biramo èlanove opštinskih odbora tajnim glasanjem i izmeðu više kandidata. Prvi put æemo dobiti GO dvostrukim tajnim glasanjem, jer æe se na opštinskim konferencijama prethodno glasati o moguæim kandidatima, a zatim æe Kongres izmeðu više kandidata izabrati GO. Može neko u partiji biti zadovoljan ili ne, misliti ovako ili onako o nekim pitanjima, ali SNP demonstrira svoju èvrstinu. Sve se odvija po pravilima, proceduri i posljedica je volje velikog broja èlanova koji uèestvuju u odluèivanju. Rezultat može da bude samo stabilizacija stranke. Jak SNP garantuje da æe opozicija biti jaka i zaustaviti namjere Ðukanoviæa da je zamijeni nevladinim sektorom. Meðu 1 805 nevladinih organizacija (NVO), dosta je privatnih Ðukanoviæevih, koje treba da zamijene opoziciju. Pojedini èlanovi NVO, od kojih se više živjeti ne može jer imaju stav o svemu i svaèemu, nastoje da se namentnu kao alternativa opoziciji. Zato je važno, prije svega, saèuvati snagu SNP-a i objediniti opoziciju na kljuènim pitanjima, kako ne bi došlo do promjene u politièklom sistemu i stvaranja vještaèkog odnosa politièkih snaga u Crnoj Gori, po mjeri Mila Ðukanoviæa i DPS-a. U koaliciji je u posljednje vrijeme je bilo mnogo izjava koje su pokazivale disonantnost politièkih stavova. To je normalno, jer smo savez tri stranke sa ideološkim i koncepcijski razlikama. SNP je graðanska socijalistièka stranka, a u savezu su izrazito nacionalne i konzervativne partije. Bitno je da oko zajednièke države, promjene ustava i odnosa prema režimu imamo iste stavove. SNP nijednim stavom nije doprinijela dezavuisanju ili slabljenju politièkih partnera, niti je potencirala razlike. MINA: Kako æe ubuduæe djelovati crnogorska opozicija? BULATOVIÆ: Više mjeseci potenciram da se ZZP i LS suštinski povežu na pitanjima lokalne samouprave, jer u 13 opština imamo vlast. Nužno je da se konkretno i stateški objedinimo oko tih opština i imamo naèelnu saglasnost da strateški djelujemo. Oèekujem da u narednih 15 dana uèvrstimo opoziciju na tom osnovu. Èinjenica je da je režim centralizovao sve u Crnoj gori i vrši torturu, posebno u opštinama gdje opozicija ima vlast. U opštinama gdje je DPS na vlasti, gradonaèelnici ne smiju živi da se èuju iako im Republika duguje znaèajna sredstva, a zaposleni ne primaju platu više mjeseci. Vlada svim opštinama duguje pare za pet ili šest mjeseci prošle godine i taj dug neæe nikada namiriti. To javnost ne zna i naš zadatak je da to pokažemo. (kraj) jrb