PODGORICA, 25. oktobra (Montena-fax) - Predsjednik Crne Gore Milo Ðukanoviæ najavio je formiranje Savjet za reforme, pod njegovim rukovodstvom, u èiji æe sastav ukljuèiti ljude od integriteta, razlièitih specijalistièkih znanja, ne samo iz Crne Gore, veæ i iz regiona, kao i druge meðunarodne eksperte. “Vjerujem da taj Savjet, svojim strateškim analizama i predlozima može doprinijeti konceptualnoj konzistentnosti ukupnih reformi ekonomskog i politièkog sistema, i pružiti pomoæ od kapitalnog znaèaja državnim organima, koji se bave definisanjem i konkretnom primjenom novih rješenja od znaèaja za ekonomski prosperitet i ukupan demokratski razvoj Crne Gore”, rekao je Ðukanoviæ na današnjoj konferenciji za novinare. On je izrazio uvjerenje da æe takva odluka, koju æe realizovati narednih dana, “konkretno doprinijeti dinamiènim reformskim prodorima, bez kojih ne može biti skore evropske buduænosti Crne Gore”. Predsjednik Ðukanoviæ je u uvodnom izlaganju istakao da je “u procesu jaèanja reformske svijesti i demokratskog zrijevanja Crne Gore, isto tako logièno otvoren proces obnove crnogorske državnosti, i nametnuta potreba regulisanja državno – pravnog statusa, kao osnovne pretpostavke za dalji tok tih procesa”. “Zbog uèestalih tendencioznih špekulacija, nastavio je on, o stvarnim motivima politike nezavisnosti, ponoviæu: nije rijeè ni o kakvom zakašnjelom nacional - romantizmu, niti bilo èijem politièkom hiru, veæ o istorijskoj spoznaji i pravu na upravljanje evropskim hodom Crne Gore, i preuzimanju istorijske odgovornosti za vlastiti razvoj, i vlastitu buduænost”. Ðukanoviæ smatra da je od suštinskog znaèaja da se to pitanje izmjesti iz politièke, preciznije – kvazipolitièke ravni, i da mu se pristupi maksimalno pragmatièno. “Zar neko misli da crnogorski mladiæi i njihovi roditelji više vole služenje vojnog roka u Preševu i Medveði, nego u Pljevljima i Kolašinu. Ili da æe ikad više dozvoliti da im neko u Beogradu, bez njihovoga znanja proglašava ratno staje i vanredne situacije. Ili, da su tako brzo zaboravili one bezvrijedne dinarske novèanice sa bezbroj nula, i da bi se tek tako odrekli marke i eura, koji æe takoreæi sjutra biti i njihova valuta, ista ona koju æe koristiti Evropa” . Ðukanoviæ je podvukao da su to vrlo praktièna pitanja o kojima æe morati ozbiljno promisliti graðani Crne Gore, “umjesto da se predaju istorijskim i nacionalnim predrasudama”. Prema njegovim rijeèima, “Država Crna Gora mora se okrenuti rješavanju konkretnih ekonomskih i socijalnih problema, koji tište sve graðane Crne Gore. To je najvažniji zadatak svake odgovorne vlasti, i mi smo do kraja tome posveæeni”. Ðukanoviæ je ocijenio da je deplasirano pitanje da li bi nezavisna Crna Gora bila sposobna da se ekonomski samoizdržava. “Pored veæ potvrðenog iskustva u praksi, nastavio je on, sve naše analize, kao i ekspertize i iskustva uvaženih meðunarodnih eksperata, pokazuju da Crna Gora po svim kljuènim parametrima – stepenu otvorenosti, pristupu moru, privrednim i prirodnim potencijalima, kvalitetu institucija - dugoroèno ima perspektivu da bude jedna od najrazvijenijih država u regionu. Puno zaokruženje sopstvene državnosti na kraju znaèi i punu politièku stabilnost, i sa tih pozicija valorizovanje vjekovno bliskih raznovrsnih veza sa Srbijom, kao i sa svim u regionu, na novim osnovama po evropskom modelu”. “To je dio razloga kojima smo se odgovorno rukovodili odluèujuæi se za projekat obnove crnogorske države, i za inicijativu Srbiji o Savezu nezavisnih država Crne Gore i Srbije. Dakle, taj projekat nije protiv Srbije, veæ je i za Crnu Goru”, podvukao je crnogorski predsjednik. On je kazao da se danas više ne postavlja pitanje hoæe li u Crnoj Gori biti referenduma, nego sasvim logièno – kad æe biti referenduma, i pod kojim uslovima. To je ustavna obaveza, i istorijsko pravo graðana Crne Gore, koje je priznato svim narodima u svijetu. “Mi smo kao odgovorna vlast dužni da svojim graðanima pružimo tu šansu, i to æemo svakako uraditi. Rekao bih da se bliži dan kada æemo donijeti odluku sa svim relevantnim politièkim subjektima dogovorimo uslove i pravila po kojima æe referendum biti organizovan, u namjeri da taj èin bude dalji iskorak Crne Gore u njenom sigurnom demokratskom hodu ka evropskim integracijama, bez obzira kakvu graðani odluku donijeli. Vjerujem da i vlast i opozicija uoèavaju da je graðanima Crne Gore dosta politièkog nadgornajvanja i politièke ekvilibristike, dosta je tanzija i antagonizma. Mislim da smo svi zajedno zaslužili da se vratimo jednom normalnom životu, i da svi doprinesemo otvaranju ekonomskih perspektiva i boljeg života za sve ljude u Crnoj Gori”, istakao je crnogorski predsjednik u uvodnom izlaganju. (kraj)