Podgorica, (MINA) – Poveæanje doprinosa nevladinih organizacija (NVO) demokratskom razvoju Crne Gore i promocija principa dobrog upravljanja jaèanjem saradnje izmeðu državnih institucija, civilnog društva i graðana, osnovni je cilj projekta Otvorene institucije koji je danas predstavljen u Podgorici. Projekat, koji je poèeo 1. januara i trajaæe 18 mjeseci, realizuje NVO Centar za demokratsku tranziciju (CDT), u saradnji sa Vladom i Skupštinom Crne Gore, uz podršku Evropske unije. Zamjenik izvršnog direktora CDT-a Milica Kovaèeviæ pojasnila je da Projekat ima tri osnovne komponente, meðu kojima je i saradnja sa Skupštinom Crne Gore. »U okviru nje, objavljivaæemo mjeseèni bilten o radu Parlamenta, koji æe biti distribuiran medijima, graðanima i meðunarodnim partnerima, a nastaviæemo i saradnju sa Skupštinom na Interšip programu. Od ove godine imamo i novu aktivnost – podršku skupštinskom Odsjeku za istraživanja«, kazala je ona. Drugi dio programa je Otvorena vlada, koji CDT realizuje od 2007. godine. »Tada smo poèeli da 'otvaramo' Vladu sa interšip programom. Prošle godine smo objavili bilten o radu Vlade, a ove postepeno uvodimo nove aktivnosti koje æe dovesti do bolje saradnje Vlade sa organizacijama civilnog društva i graðanima«, rekla je Kovaèeviæ. Prema njenim rijeèima, nova generacija stažista u okviru programa Interšip poèeæe sa petomjeseènim stažiranjem 1. marta. »Izbor stažista je u toku, a za 20 mjesta imali smo 143 prijavljenih«, navela je ona. Kovaèeviæ je ocijenila da je to prestižan program koji je veæ prepoznat meðu studentima, i kome više nije potrebna velika medijska promocija ili reklama. »Najbolje se reklamira meðu studentima koji su prepoznali da kroz program mogu dosta da nauèe, ali nije manje važno da dosta njih ima priliku da ostane da radi u državnim institucijama«, pojasnila je ona. Kovaèeviæ je kazala da æe CDT, zajedno sa Vladinim Generalnim sekretarijatom, pripremiti godišnji izvještaj o radu Vlade za 2010. godinu. »Obradovala nas je otvorenost Vlade za saradnju, naroèito u pogledu ovog izvještaja. To nije nešto što je uobièajeno, i to rijetko rade i vlade u regionu. To je tradicija zemalja koje imaju demokratiju po 200 i više godina«, rekla je ona. Šef operativnog sektora delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Nikola Bertolini kazao je da reformski procesi u Crnoj Gori zahtijevaju aktivno ukljuèivanje razlièitih uèesnika, ukljuèujuæi organizacije civilnog društva. On je podsjetio da je i u mišljenju Evropske komisije (EK) o kandidaturi Crne Gore za èlanstvo u EU, naglašena èinjenica da dijalog izmeðu javnih institucija i civilnog društva nije na zadovoljavajuæem nivou, što znaèi da ga treba unaprjeðivati. U skladu sa tim, kako je naveo, EU i dalje poveæava pomoæ organizacijama civilnog društva u Crnoj Gori, putem razlièitih instrumenata poput IPA – predpristupne pomoæi, i instrumenta za demokratiju i ljudska prava “Samo u okviru ta dva instrumenta, u Crnoj Gori se trenutno realizuju projekti vrijedni više od èetiri miliona EUR”, rekao je Bertolini. Prema njegovim rijeèima, projekat Otvorene institucije jedan od 35 prijavljenih na konkurs za IPA za 2009. godinu, i jedan od 13 izabranih. “Svaka pomoæ koju pružamo odvija se putem nadmetanja, odnosno na otvorenom konkursu tražimo najbolje projekte. Ovaj projekat je jedan od najkvalitetnijih koji smo mogli da izaberemo u Crnoj Gori”, kazao je Bertolini. Savjetnik za odnose sa javnošæu predsjednika Vlade, Gordana Jovanoviæ, kazala je da je i premijer Igor Lukšiæ u ekspozeu najavio da æe Vlada biti otvorena i transparentna, i da æe biti servis svih graðana. Ona je podsjetila da se Lukšiæ, u okviru tronedjeljnih konsultacija sa predstavnicima svih segmenata društva, prvo sastao sa predstavnicima civilnog sektora. “To nije marketinški trik, veæ upravo želja Vlade da se na najbolji moguæi naèin komunicira sa civilnim sektorom i da se iskoriste svi njegovi kapaciteti”, naglasila je Jovanoviæ. Prema njenim rijeèima, Vlada je usvojila preporuku koja je obavezala sve državne organe i ministarstva da saradnju sa NVO formalizuju kroz odreðene forme memoranduma i sporazuma o saradnji. U Vladi je, kako je kazala, prepoznata i potreba jaèanja ljudskih resursa i odjeljenja za odnose sa javnošæu. “Posebno je znaèajna komponenta zapošljavanja mladih ljudi, i u tom kontekstu treba posmatrati ovaj dio Projekta koji se tièe stažiranja. Od 2007. godine je kroz Vladine institucije prošlo 52 stažista, a oko 20 je ostalo da radi u njima”, rekla je Jovanoviæ. (kraj) gop/isf