• petak, 25 jul 2025

Predstavljen prvi dio rezulata primjene GIS-a

Predstavljen prvi dio rezulata primjene GIS-a
Podgorica, (MINA) – Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) predstavio je danas rezultate dijela prve faze projekta Geografskog informacionog sistema (GIS) za zaštitu životne sredine u Crnoj Gori. GIS je skup tehnologija, procesa, ljudskih resursa i podataka o prostoru. Ministarstvo spoljnih poslova Finske finansijski je podržalo projekat GIS sa 500 hiljada USD. Proces implementacije odnosio se na nabavku opreme i softvera, postavljanje pilot GIS sistema koji obuhvata podatke o šumama i biodiverzitetu, osnovnu obuku Centralne jedinice za rukovoðenje, kao i obuku u sektoru za biodiverzitet. Menadžer GIS projekta za zaštitu životne okoline kancelarije UNDP-a Robert Aleksiæ kazao je novinarima da su do sada odraðeni svi bazni poslovi koji su neophodni da bi se sistem implementirao. “Prvi problem na koji smo naišli je nedostatak najosnovnijih informacija. Do sada smo Crnu Goru pokrili topografski u razmjerama od 25 do 200 hiljada, hidrološke karte 50 hiljada, mape zemljišta, odradili grubi model terena i praktièno nabavili prvu preliminarnu kolièinu satelitskih snimaka”, pojasnio je Aleksiæ. On oèekuje da æe do kraja prve faze, koja æe biti okonèana krajem godine i koštati oko 500 hiljada USD, biti kompletiran GIS u oblasti šumarstva i biodiverziteta. “S druge strane ono što oèekujemo kao sljedeæe oblasti koje æemo pokriti u drugoj fazi projekta æe biti prostorno planiranje i ilegalana gradnja”, kazao je Aleksiæ podsjeæajuæi da projekat ima tri faze. On je objasnio da projekat u drugoj fazi podrazumijeva širenje sistema GIS-a po teritoritoriji cijele Crne Gore, po podruènim jedinicama tamo gdje su ljudi koji upravljaju šumama. Taj dio projekta odnosi se i na podršku za šumsku inventuru, koja je jedan od sljedeæih koraka Ministarsta poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede vezano za održivo šumarstvo. “Treæa oblast je prostorno planiranje, a sve ovo vodi ka formiranju centra koji æe biti državno tijelo. Ono æe se baviti pripremanjem transparentnih informacija i davanjem podrške onima kojima je GIS neophodan”, rekao je Aleksiæ. Prema njegovim rijeèima, treæa faza projekta je konsolidacija u kojoj æe institucionalna implementacija biti završena i u kojoj æe u svim oblastima biti dovoljno ljudi koji su obuèeni za GIS. Aleksiæ je naveo da æe druga faza trajati tri godine, dok je treæa još u konceptu. “Prva faza košta oko 500 hiljada USD, druga izmeðu 2,5 i tri miliona, a treæa faza je još u konceptu”. Direktor Vladine kancelarije za održivi razvoj Branko Lukovac ocijenio je da je projekat GIS jedna od osnova za kvaliteno planiranje u oblasti biodiverziteta i korišæenja prirodnih potencijala Crne Gore za vlastiti razvoj. On je naveo da je Crna Gora za manje od èetiri godine postigla dobre rezultate u mnogim aspektima razvoja u pitanjima održivosti. Lukovac je ocijenio da je Vlada posveæena da radi zajedno sa svim iz meðunarodne zajednice koji podržavaju crnogorsku posveæenost da postane ekološka država i ima reorganizovane prioritete razvoja. “Kada govorimo o održivom razvoju èesto izostaje konkretni dio, a to je ekonomija. Održivi razvoj ima smisla tek onda kada se ekonomski aspekti ukljuèe u tu održivost”, kazala je finski ambasador u Beogradu Ana Maija Korpi. Ona se nada da æe Finska i ubuduæe pomagati održivi razvoj u Crnoj Gori. “Postoji velika spremnost da se pomogne ovome dijelu svijeta i da se pomogne da se ubrzaju procesi integracije u Evropsku uniju i transatlanske institucije”. Ona smatra da je sada pravi trenutak da se uvidi da nije dovoljno da saraðuju samo glavni gradovi regiona, veæ i oblasti. “Kada uporedite susjedne države preko GIS-a vidite neke dobre koristi i moguænosti. Mislim da æe UNDP biti ukljuèen u sve to, kao i crnogorska vlada tako da æe te razmišljati o strategiji regionalnog održivog razvoja”, navela je Korpi. “Veoma je važno da ljudi budu budu ukljuèeni u to, ašto se tièe jedne ekološke države to je neophodno”, zakljuèila je ona. (kraj) del/mrd