Podgorica, (MINA) - Projekat zajednièke istorije zemalja jugoistoène Evrope (JIE) nužan je zato što predstavlja preduslov njihovoj zajednièkoj evropskoj buduænosti, ocijenio je premijer Igor Lukšiæ na promociji zajednièkih istorijskih èitanki zemalja JIE na crnogorskom jeziku. Zajednièki istorijski projekat (ZIP), èiji su dio i èitanke, realizuje Centar za demokratiju i pomirenje JIE (CDRSEE) uz podršku Evropske unije. Lukšiæ je kazao da se radi o projektu koji ukljuèuje više hiljada nastavnika i omoguæava da se u meðu èitankama na engleskom, albanskom, bosanskom, hrvatskom, grèkom, makedonskom, srpskom i turskom, naðe i crnogorska. „Uèenici naših srednjih škola, koristeæi ove èitanke kao dodatne izvore literature, èitajuæi iste sadržaje, biæe u prilici da nauèe više, ali i da izvlaèe sopstvene zakljuèke o tome šta se kroz istoriju dešavalo«, rekao je on. Istovremeno, kako je naveo, novo izdanje èitanke omoguæiæe uèenicima u ostalih sedam zemalja da saznaju više o Crnoj Gori, o njenoj ulozi i bitisanju u perodu od Otomanske imperije do Drugog svjetskog rata. Lukšiæ je kazao da stranice crnogorske istorije svjedoèe o požrtvovanosi, herojstvu, hrabrosti, jedinstvu i posveæenosti. „Naša djeca su svjedoci velikog istorijskog pregnuæa Crne Gore, ali ona moraju znati i zašto i kako se Crna Gora ’dogodila’. Svjedoci su viševjekovne borbe za oèuvanje i ostvarenje državnosti. Isto tako moraju znati zašto je Crna Gora vrijedna ’borbe’“, naveo je Lukšiæ. Prema njegovim rijeèima, djeci treba prenijeti ono što je potrebno da znaju i ono najvrjednije. „Ali, istovremeno ne optereæivati mlade ljude ’repovima’ prošlosti i ne usaðivati im lošu klicu starih vremena. Istorija se ne zaustavlja u udžbenicima, ona se nastavlja dok je svijeta i vijeka“, poruèio je Lukšiæ. On je kazao da je uvjeren da æe uèenici, koristeæi istorijske èitanke, stièuæi znanje o narodima i dogaðajima u JIE, prepoznati dostignuæa, suoèiti se sa greškama, izgraðujuæi zdrave odnose i stavove, za dobrobit Crne Gore, ali i regiona kojem ona pripada. »Upravo sposobnost Crne Gore da kroz vjekove harmonizuje razlike, odoli iskušenjima i istovremeno promoviše multietniènost, multikulturalnost, multikonfesionalnost najveæi je kapital i doprinos koji kao država pružamo ovom Projektu«, zakljuèio je Lukšiæ. Predsjedavajuæi Upravnog odbora CDRSEE, Erhad Busek, kazao je da je stvarna prednost integracionog procesa prevazilaženje razlièitog poimanja istorije, posebno ako se ima u vidu da je to bio argument protiv drugih. „Crna Gora je dobar primjer, ako se imaju u vidu tenzije koje postoje u nekim od zemalja regiona“, rekao je on. Busek je kazao da Crna Gora nema problema sa susjedima, što je jedan od preduslova za èlanstvo u EU rješavanje problema sa susjedima. On je rekao da su istorijske èitanke dodatni materijal i da im nije namjera da zamijene postojeæe udžbenike. Busek je najavio da su u pripremi èitanke koje æe obraditi „najtraumatièniji period skore istorije –ratove u toku 1990-tih godina, na prostoru bivše Jugoslavije“. „Radujem se što æe Crna Gora biti dio tog projekta od samog poèetka“, rekao je on. Šef Delegacije EU u Podgorici, Leopold Maurer, kazao je da je predavanje istorije veoma važna stvar, ali da je jednako važno da se ona predstavi kako treba. „U regionu gdje je bilo ratova, to je veoma teško“, rekao je on. Maurer je kazao da je EU finansirala projekat ZIP sa 950 hiljada EUR, i da se nada da æe on doprinijeti prevazilaženju problema iz prošlosti. On je dodao da je za Crnu Goru veoma pozitivno što nema problem sa manjinama i što unutar nje postoji konsenzus. „Ako pogledate šta je sve Crna Gora uradila od sticanja nezavisnosti, to je uspješna prièa. Mi smo uvjereni da Crna Gora može da poène pregovore u junu“, kazao je Maurer. Urednik èitanki Zvezdan Foliæ kazao je da su one konkretan rezultat rada preko 50 nauènika i profesora istorije iz 12 država jugoistoène Evrope. Oni su, kako je kazao, imali novi metodološki i didaktièki princip nastavi istorije, multiperspektivnost. »Kljuèna namjera ovog metoda je da uèenicima prezentira izvore o tome kako su razlièiti predstavnici njegovog i susjednog naroda vidjeli zajednièku prošlost. Nijesmo gajili iluziju da je moguæe ponuditi jednu, za sve prihvatljivu istinu o tome šta se u prošlosti dogodilo«, pojasnio je Foliæ. On oèekuje da æe te zbirke istorijskih izvora pomoæi profesorima u lakšoj primjeni savremenih metoda nastave istorije, jaèem njegovanju kritièkih stavova kod uèenika i otklanjanju mehanièkog uèenja. Njegov kolega Dragutin Papoviæ kazao je da su èitanke kao dodatna literatura ušle u obrazovne sisteme svih zemalja u regionu. »U takvom projektu je istorija Crne Gore dobila mjesto i postala sastavni dio ne samo ovih èitanki, nego i obrazovnih sistema svih zemalja u regionu«, naglasio je on. Prema njegovim rijeèima, èitanke su crnogorskim autorima omoguæile da ono je znaèajno iz istorije Crne Gore predstave drugim državama. Papoviæ je naglasio da èitanke nijesu idealne, i da je to teško postiæi imajuæi u vidu veliki broj urednika, autora i razlièitih pogleda na prošlost. »Bilo je problema koji su nastali iz objektivnih teškoæa, i najèešæe su se ticali interpretacije konflikta i dogaðaja izmeðu dvije ili nekoliko zemalja«, pojasnio je on. Zato su, kako je kazao, urednici i autori zakljuèili da je najbolje ponuditi izvore i stavove koji upuæuju na razlièita mišljenja, kako bi se iz njihovog odnosa došlo do objektivnih zakljuèaka. »Zbog takvog pristupa, u èitankama ima sadržaja koji se kose sa našim ukorijenjenim shvatanjima o sopstvenoj prošlosti, ali to treba iskoristiti kao šansu za otvorenu raspravu«, pojasnio je on. (kraj) gop/isf