Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Nove investicije ostvarene dokapitalizacijom na crnogorskom tržištu kapitala prošle godine su iznosile preko 20 miliona EUR, saopštio je predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Ðikanoviæ. On je rekao da su poslovi sa akcijama na berzi bili vrijedni preko 42,5 miliona EUR, bez prihoda od privatizacije preduzeæa i prodaje državnih zapisa. »Da li je to malo ili mnogo, treba cijeniti na osnovu uporeðenja sa drugim izvorima investicija, na primjer dugoroènim bankarskim kreditima, odnosno sa društvenim bruto proizvodom koji odražava snagu privrede, velièinu ekonomije i kupovnu snagu pojedinaca. Prema tim pokazateljima, Crna Gora je meðu vodeæim zemljama u okruženju«, kazao je Ðikanoviæ agenciji Mina-business. On je ocijenio da je Komisija prošle godine obnovila nesmetano funkcionisanje i unaprijedila regulativne i nadzorne funkcije, što je omoguæilo slobodno poslovanje hartijama od vrijednosti. Crnogorsko tržište kapitala je u tom periodu informaciono povezano sa još šest berzi iz jugoistoène Evrope, a Ðikanoviæ smatra da taj projekat pojašnjava da su sve one uèesnici meðunarodnog tržišta. »Na tom tržištu se crnogorski kvaliteti, ali i nedostaci, vrednuju objektivno, bez predrasuda o posebnom znaèaju ili specifiènostima. Za tržište kapitala ovo povezivanje znaèi trenutnu informaciju o veæem broju hartija od vrijednosti u koje se može ulagati, odnosno moguænost biranja izmedju više Telekoma, Jugopetrola, pivara, hotelskih preduzeæa, državnih hartija, privatizacionih fondova, kao i poveæanje potencijalnog broja investitora«, dodao je on. Dosadašnje funkcionisanje tržišta kapitala u Crnoj Gori je, kako je rekao, pokazalo da su propisi i institucije uspostavljeni u skladu sa potrebama, a sistemi i komponente prilièno uhodani i predstavljaju dobru osnovu za dalji razvoj. Komisija æe se od sada usmjeriti na zaokruživanje regulatornog okvira i jaèanje tržišne infrastrukture uz širenje tržišta. Ðikanoviæ ocjenjuje da se pri ostvarivanju prvog zadatka treba posebno fokusirati na regulativu kojom æe, pored Zakona o hartijama od vrijednosti, biti ureðeno njihovo izdavanje i promet i poboljšana efikasnost i integritet tržišta. »Prvenstveno regulisanje izdavanja i poslovanja sa kratkoroènim hartijama i mjenicom, jer treba obezbijediti adekvatnu zaštitu povjerilaca i efikasnu naplatu, ali i primjenu Zakona o regulisanju obaveza i potraživanja na osnovu ino duga i devizne štednje graðana, kako bi veliki dio sad umrtvljenog novca bio osloboðen za ulaganje i investicije i usvajanje zakona o investicionim fondovima«, dodao je on. Ti propisi bi trebalo, smatraju u Komisiji, da promijene velièinu i strukturu tržišta i naèin obavljanja pojedinih poslova. »Jaèanje tržišne infastrukture je neophodno zbog oèekivanog poveæanja broja transakcija, što æe zahtijevati veæu brzinu i efikasnost svih uèesnika. Brzina realizacije poslova i nadzorne funkcije ne treba da umanjuje pouzdanost«, kaže Ðikanoviæ. Za širenje tržišta je, prema njegovoj ocjeni, važno omoguæiti izdavanje hartija od vrijednosti na osnovu hipoteka i nekretnina, jer je u njima veliki dio kapitala, koji najèešæe nije u funkciji stvaranja profita i ekonomskog rasta. Uz to, dodaje on, važno pitanje je i smanjenje transakcionih troškova, kako pribavljanja objektivnih informacija tako i obavljanja transakcija. »Realno je oèekivati da æe ove godine biti intenzivirano poslovanje na tržištu kapitala zbog sve veæeg otvaranja i liberalizacije Crne Gore, moguænosti aktiviranja umrtvljenog kapitala i sve izraženije koncentracije vlasništva u preduzeæima«, kazao je Ðikanoviæ. On je podsjetio da su kapital i štednja veoma mobilni i lako se sele u zemlje sa boljim uslovima za poslovanje, kao i da to jasno ukazuje na potrebu poveæanja konkurentnosti države zemalje koja podrazumijeva mjesto za biznis, pravnu i institucionalnu infrastrukturu, njihovu efikasnost i podsticanje štednje i investiranja. »Izazove otvaranja, povezivanja i poslovanja na meðunarodnom tržištu najbolje æe iskoristiti oni koji su najspremniji, pojedinaèno ili kao zemlja. Nadam se da æe dovoljan broj firmi i pojedinaca u Crnoj Gori reagovati i iskoristiti šanse zapoèetih procesa«, zakljuèio je Ðikanoviæ. (kraj) anf/kmh