Podgorica, (MINA) – Advokatska kancelarija Preleviæ, koja zastupa porodice deportovanih bosanskih izbjeglica, vjeruje da je moguæe postiæi kompromisno rješenje kojim æe Crna Gora ispuniti pravnu i prevashodno moralnu obavezu prema žrtvama tog èina. Advokat Dragan Preleviæ kazao je agenciji MINA sumirajuæi prethodnu godinu da je podgorièki Osnovni sud donio devet prvostepenih presuda u sluèajevima bosanskih izbjeglica koje su 1992. godine deportovane iz Crne Gore u Republiku Srpsku, gdje je veæina ubijena. „Prošle godine umrla je majka Malika Meholjiæa, predsjednika opštine Srebrenica, koji je nestao pošto ga je policija u Baru nezakonito uhapsila u maju 1992. godine. Vlada nikada nije odgovorila što se sa njim dogodilo njegovoj majci, supruzi i djeci, kao ni Radnoj grupi Ujedinjenih nacija za prinudne nestanke“, rekao je on. Preleviæ je naveo da su 14 godina poslije nezakonitog hapšenja u Crnoj Gori tri porodice identifikovale posmrtne ostatke svojih najdražih: Enesa Bièa, Mirsada Borovca i Muhameda Pilavdžiæa. Na filmskim festivalima u svijetu sa uspjehom je prikazan dokumentarni film o deportaciji Bošnjaka iz Crne Gore „Karneval“. „U 2006-oj nadležni su se još krili iza karnevalske maske, kroz koju su im žrtve ratnog zloèina izgledale kao obièni protivnici kojima se na sudu valjalo suprotstaviti svim sredstvima“, tvrdi Preleviæ, dodajuæi da meðunarodna javnost sa pojaèanom pažnjom oèekuje razrješenje deportacija. „Evropska komisija je zabrinuta zbog nesprovoðenja istrage, a Amnesty International više puta pisala Vladi i davala saopštenja tražeæi pravdu i obešteæenje za žrtve“, kazao je on. Dvojica sudija Osnovnog suda u Podgorici, koji su postupali u ukupno devet predmeta povodom deportacije, razrješeni su dužnosti i ti predmeti do kraja godine nijesu okonèani. Nije presuðeno ni po tužbi porodice Alenka Titoriæa, koja je prva podnijeta u decembru 2004. „Donijeto je devet prvostepenih presuda. Osim jedne, kojom je tužbeni zahtjev odbijen zbog skandaloznog tumaèenja suda da se rokovi zastarelosti propisani zakonom ne odnose i na državu kao odgovorno lice, a u svim ostalima tužioci su djelimièno uspjeli“, podsjetio je Preleviæ. On je kazao da je u presudama utvrðeno da je država odgovorna, jer je protivzakonito uhapsila izbjeglice i izruèila ih u smrt. „Meðutim, usvojen je samo dio tužbenog zahtijeva i za štetu zbog smrti bliskog lica dosuðeno u prosjeku po 20 hiljada EUR. U nekim presudama dosuðena je naknada materijalne štete zbog izgubljenog izdržavanja, kao i naknada štete braæi i sestrama, a u drugima nije“, objasnio je Preleviæ. On je naveo da je „nažalost zajednièko svima“ odbijanje zahtjeva porodica za naknadu štete zbog straha koji su pretrpjele uslijed ponašanja policije 1992. godine, kao i straha za život najbližih o èijoj sudbini godinama, a mnogi i danas, ne znaju ništa. „Izostalo je i priznanje štete nastale zbog povrede prava liènosti u vidu neèovjeènog i ponižavajuæeg postupanja, jednog vida torture koje porodice zbog nepružanja informacija o sudbini njihovih najmilijih i zbog èetrnaestogodišnjeg nesprovoðenja istrage trpe i danas“, rekao je Preleviæ. On smatra da je važno „primjetiti“ da se država žalila na sve presude u dijelu u kojem su porodice uspjele sa tužbenim zahtjevima. „Presude nijesu pravosnažne i vjerovatno æe sve, zbog razlièitih propusta, ukinuti Viši sud, što æe znaèiti nastavak maltretiranja žrtava kroz ponavljanje postupka“, kazao je Preleviæ. On je podsjetio da se Kancelarija u ime žrtava obratila premijeru Željku Šturanoviæu sa predlogom za poravnanje. „Vjerujemo da postoje uslovi da se pristupi poštenim razgovorima i naðe kompromisno rješenje u kojem æe Crna Gora ispuniti svoju pravnu i prevashodno moralnu obavezu prema žrtvama“, zakljuèio je Preleviæ. (kraj) del/kmh