Podgorica, (MINA) - Predložene izmjene Zakonika o kriviènom postupku (ZKP) ne predstavljaju koncepcijsko unaprjeðenje postojeæeg akta, smatra advokat Radomir Preleviæ. On je kazao da su kod Nacrta izmjena i dopuna ZKP-a, koji je na javnoj raspravi, uoèljive dvije glavne karakteristike. „Prva je što što se ni iz normativnog dijela, niti iz njegovog obrazloženja, ne može zakljuèiti da postoji potreba za ovom zakonskom intervencijom“, kazao je Preleviæ agenciji MINA. Prema njegovim rijeèima, druga karakteristika je da se suština tog predloga sastoji u proširivanju djelokruga državnog tužioca i policije i to, uglavnom, na štetu procesne pozicije okrivljenog i njegovog branioca. Preleviæ je kazao da je, kao predstavnik Udruženju pravnika Crne Gore, to istakao i na okruglom stolu o Nacrtu, održanom prošle sedmice. „Stekao sam utisak da je onaj iskusniji dio auditorijuma bio sklon da prihvati moj predlog da se ove izmjene odlože za neku drugu priliku, s obzirom da ne predstavljaju nikakvo koncepcijsko unapreðenje postojeæeg ZKP“, neveo je on. Preleviæ je ocijenio interesantnim to što su im „uputstva data od eksperta Evropske komisije koji je uèestvovao u kreaaciji ovog teksta kao politikolog i istaknuti ekspert za policijske poslove, a nigdje ne piše da je ekspert za kriviènu proceduru“. Komentarišuæi predloženu odredbu da æe policija moæi da prati i da prisluškuje osobe za koje postoji sumnja da su u direktnom kontaktu sa licima za kojima je raspisana meðunarodna potjernica, on je rekao da se radi o proširenju postojeæe odredbe. Kako je pojasnio, prema postojeæoj odredbi te mjere se i sada mogu narediti i prema licu za koje postoje sumnja da izvršiocu prenosi poruke u vezi sa kriviènim djelom, odnosno da se izvršilac služi prikljuècima na telefon ili drugim sredstvima za elektronsku komunikaciju tog treæeg lica. „Može se reæi da je logièno ovo predloženo proširenje da se te mjere mogu narediti i prema licu za kojim je raspisana meðunarodna potjernica i prema onom za koje postoji sumnja da je u direktnom kontaktu sa licem za kojim je raspisana potjernica“, kazao je Preleviæ. On je rekao da je i odredba da ovlašæeni policajci mogu uæi u tuði stan bez naredbe i izvršiti pretres (ako neko zove u pomoæ, radi izvršenja odluke o pritvoru ili dovoðenja okrivljenog ili drugog lica, radi lišenja slobode uèinioca kriviènog djela koji je u bjekstvu i slièno), proširenje i preciziranje one iz postojeæeg ZKP-a. „Prema kome i sada ovlašæeni policajac može i bez naredbe suda uæi u tuði stan ili druge prostorije i po potrebi izvršiti pretresanje ako držalac stana to traži, ili ako je to neophodno radi sprjeèavanja vršenja kriviènog djela, neposrednog hvatanja poèinioca kriviènog djela ili radi spašavanja ljudi ili imovine“, precizirao je Preleviæ. Moguæe, smatra on, da i postojeæi i novopredloženi tekst trpe kritiku zbog izraza „ako to držalac stana traži“ jer takva formulacija ne štiti suvlasnika stana, veæ bi bolje bilo da se suvlasnik zaštiti formulacijom „ako se suvlasnik ne protivi pretresu“. Preleviæ smatra da produženje vremenskog okvira za primjenu mjera tajnog nadzora nije adekvatno obrazloženo, tako da se može reæi da je u pitanju sasvim proizvoljan i paušalan zahtjev. „To isto se može reæi i za predlog za produžavanje rokova kad je u pitanju policijsko zadržavanje kao i odreðivanje pritvora od tužioca. Uvjeren sam da ovi predlozi nijesu osnovani“, kazao je on. Preleviæ je ocijenio i da dodavanje moguænosti za donošenje rješenja o odreðivanju pritvora prema licu koje se krije ili izbjegava da doðe na glavni pretres nije bilo neohodno. „Jer je i prema postojeæem ZKP izdavanje potjernice moguæe kada se okrivljeni nalazi u bjekstvu i kad je protiv njega pokrenut krivièni postupak“, pojasnio je on. Kako je naveo, donošenje takvog rješenja ne remeti koncepciju kriviène procedure „osim što trpi prigovor da je iluzorno donositi rješenja o pritvoru prije nego što se stekne moguænost da se to lice i stvarno pritvori“. Komentarišuæi izmjenu odredbe koja se odnose na obaveznu struènu odbranu, odnosno obaveznog branioca u kriviènom postupku, i ovlašæenja za odluèivanje o postavljenju branioca po službenoj dužnosti, i to po redosljedu sa spiska Advokatske komore, a ne po izboru okrivljenog, Preleviæ je ocijenio da ni za nju nije dato adekvatno obrazloženje. „Smatram da ne treba ukidati postojeæe pravo okrivljenom da branioca po službenoj dužnosti dobije tako što æe mu se predoèiti spisak advokata iz Advokatske komore, sa kojeg æe on u odreðenom roku odabrati svog branioca po službenoj dužnosti, koji æe ga braniti u daljem toku postupka“, kazao je Preleviæ. Prema njegovim rijeèima, tek ako okrivljeni to pravo ne iskoristi u odreðenom roku, onda æe mu biti postavljen branilac sa tog istog spiska, „ali sada po redosljedu kako bi svi advokati imali šansu da se pojave kao branioci po službenoj dužnosti“. „Ne vidim nijedan racionalan razlog da se to pravo okrivljenog ukine“, ocjenio je Preleviæ. (kraj) gop/isf