Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Mjere zaštite poljoprivredne prizvodnje u Crnoj Gori i rast prelevmana uslovile su znaèajno poskupljenje proizvoda iz potrošaèke prehrambene korpe i ugrozile životni standard domaæinstava, smatraju u Institutu za strateške studije i prognoze (ISSP). U izvještaju o prihodima i rashodima domaæinstava navodi se da je od ukupno 65 proizvoda koji su uvršteni u korpu hrane i piæa èetvoroèlane porodice, na režimu prelevmana 26. Prelevmani su posebne dažbine koje država, uz carinu, naplaæuje u apsolutnim jedinicama po jedinici proizvoda. Cilj carinskih stopa, kao i vancarinske zaštite, prelevmana i kontigenata, je zaštita domaæe proizvodnje. Carinske stope za poljoprivredne proizvode u Crnoj Gori, prema podacima iz istraživanja su nula do 15 odsto, a sezonske carine 20 odsto. U ISSP-u smatraju da prelevmani nijesu uticali na rast domaæe proizvodnje. »Krajnji cilj zaštitnih mjera je poveæanje domaæe proizvodnje. Meðutim, može se zakljuèiti da su se trendovi rasta i pada u proizvodnji dešavali u vremenskim periodima na naèin koji ne ukazuje na uticaj prelevmana«, navodi se u izvještaju. Za razvoj poljoprivrede, koji je prema ocjeni ISSP-a jedan od prioriteta razvoja Crne Gore, nijesu potrebne barijere koje stvara država i prelevmani, veæ podsticaji smanjenjem poreza, jednostavnijom administracijom, obezbjeðenjem jeftinijih proizvodnih faktora i uslova za kvalitetan i konkurentan prozvod. ISSP ocjenjuje da je poljoprivreda sektor koji Vlada znatno podržava, a da proizvoðaèi imaju povlašæen položaj. »Te mjere koštaju«, navodi se u izvještaju. ISSP podsjeæa da je ovogodišnjim Agrobudžetom za podsticaje poljoprivredi opredijeljeno devet miliona EUR i da je od ukupno planiranog novca preko 65 odsto namijenjeno programima od opšteg znaèaja, kao što su infrastruktura, savjetodavne službe, poboljšanje tržišne pozicije nekih proizvoda. Ti programi, smatraju u ISSP-u, nijesu rezultirali poveæanjem uèešæa poljoprivrednih preduzeæa u ukupnom broju od 2,2 odsto. Broj zaposlenih u poljoprivredi je, dodaje se, takoðe nizak i iznosi 3,5 odsto ukupno zaposlenih u Crnoj Gori. »Može se zakljuèiti da je najveæi problem poljoprivredne prizvodnje usitnjenost proizvoðaèa. Kao posljedica, proizvodnja domaæinstava je niske finalizacije i usmjerena uglavnom samo za zadovoljenje sopstvenih potreba«, navodi se u istraživanju. ISSP predlaže povezivanje poljoprivrede i turizma, kojim bi mogao biti ostvaren direktan izvoz poljoprivrednih proizvoda na teritoriji Crne Gore, što bi dalo veæe efekte od "klasiènog" izvoza. Poljoprivredi bi bilo korisno, prema ocjenama analitièara ISSP-a, i formiranje interesnih organizacija, zadruga, proizvodnih i biznis ascijacija, u cilju povezivanja razlièitih parcela, proizvoðaèa i poveæanja finalizacije proizvoda. Na taj naèin bi, smatraju oni, proizvodnja domaæinstava bila usmjerena ka tržištu. Istraživanje ISSP-a je pokazalo da skoro treæina crnogorskih domaæinstava posjeduje poljoprivredno zemljište, ali da ga skoro polovina ne koristi. »Šta je sa onih 42,6 odsto stanovništva koje posjeduje poljoprivredno zemljište, ima struju i vodu, telefon, a na primjer, radi u javnim ustanovama i administraciji. Vjerovatno imaju druge alternative i racionalne razloge za napravljen izbor«, navodi se u izvještaju. Citiran je dio teksta pod nazivom Preduzetništvo u poljoprivredi, profesora na Ekonomskom fakultetu Veselina Vukotiæa, koji smatra da bi »unošenje tržišnih elemenata, konkurencije, znanja, smanjenje troškova, nedobijanje stanova, ukidanje privilegija u administraciji i javnim preduzeæima mogle biti važnije mjere za razvoj poljoprivrede od mnogih direktnih mjera«. (kraj) dmc