Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Socijalna briga u procesu privatizacije u Crnoj Gori bila je prenaglašena sa stanovišta investitora i možda je odbijala jedan broj potencijalnih partnera, ocijenio je veèeras crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ. On smatra da je socijalna briga izvjesno usporavala neophodne aktivnosti novog vlasnika da bi napravio zdrav poslovni subjekat. »Ako investitoru propišete da u prvih pet godina nema pravo da otpušta radnu snagu, što je vrlo èesta klauzula kupoprodajnih ugovorta, na taj naèin usporavate restrukturiranje preduzeæa i njegovo prilagoðavanje uslovima tržišne ekonomije«, rekao je Ðukanoviæ u emisiji Interpretacija, In Televizije. Komentarišuæi proteste radnika nekoliko preduzeæa preko puta zgrade Vlade, on je ocijenio da su to vrlo razlièite prièe sa jednom idejom - da je uvijek zahvalno vrijeme predizborne kampanje da se izoštre zahtjevi prema Vladi i da se od nje pokuša iznuditi nešto što se u mirnodopskim vremenima ne može i na šta se nema zakonsko pravo. Ðukanoviæ je naveo primjer bivših radnika »Radoja Dakiæa« koji su otišli iz preduzeæa, sa, kako je kazao, možda najbogatijim otpremninama u Crnoj Gori. »Sad oni dolaze jer imaju odreðena prava koja potražuju iz nekog ranijeg vremena po osnovu pravosnažnih sudskih presudu za nedovoljno isplaæene zarade od prije sedam, osam ili deset godina. Sudske presude su za nas obavezujujæe i biæe im isplaæene zarade i kada se proda parcela koja je na prodaju, oni æe dobiti novac«, rekao je Ðukanoviæ. Oni, meðutim, kako je dodao, pokušavaju da iznude od Vlade novac poreskih obveznika, a da ona onda kasnije proda njihovu imovinu. »Ne mislim da to treba uraditi«, kazao je Ðukanoviæ dodajuæi da æe tako umjesto jaftinih aplauza vjerovatno zaraditi zvižduke koji mu ne »paraju uho«. On tvrdi da je u svakom trenutku spreman da sasluša opravdane socijalne zahtjeve, ali ne i da se zbog jeftinih politièkih poena bavi preraspodjelom budžetskih sredstava. »Imamo opravdanih zahtjeva i vrlo pažljivo æemo ih tretirati«, najavio je Ðukanoviæ. On smatra da je nikšiæka Livnica, èiji su se radnici, takoðe, okupljali preko puta Vlade, primjer nedovoljne upuæenosti javnosti. Ðukanoviæ je podsjetio da je Livnica privatizovana kao dio imovine Željezare, a nezadovoljstvo je izazvalo 50-ak radnika, dok je veæi broj njih želio da radi. On je kazao da se taj manji broj nezadovoljnih radnika naslanjao na informacije koje im je plasirao prethodni vlasnik, Žlejzara. »Kao rezultat toga, novi vlasnik je odluèio da napusti Livnicu i pravna dimenzija æe biti predmet arbitraže. Sada se socijalna dimenzija želi adresirati Vladi, zašto?«, pitao je Ðukanoviæ. »Vlada nije uèestvovala u tom procesu«. Sada radnici, kako je naveo, od Vlade traže nešto što u procesu pregovaranja sa novim vlasnikom, italijanskim Gattijem, nijesu uspjeli da dobiju. »Vlada ne može dati novac koji je nièiji, veæ daje novac drugih graðana koji rade i plaæaju porez, a sada treba da finasiraju neke druge radnike. To nije dobar put i kada se namnože ti primjeri, to æe voditi ozbiljnim ekonomskim problemima«, upozorio je Ðukanoviæ. On je kazao da je, u osnovi, u Crnoj Gori mnogo više pozitivnih nego negativnih primjera privatizacije, navodeæi kao lošu prvobitnu prodaju nikšiæke Željezare i beranskog Rudnika mrkog uglja. Ðukanoviæ smatra da nijedno preduzeæe ne bi bilo uspješno da nije bilo privatizovano onoliko koliko je bilo uspješno nakon prodaje. On je naveo primjer Kombinata aluminijuma (KAP), koji je poveæao proizvodnju nakon privatizacije, radnici su ostali zaposleni i sa veæim platama. »Preduzeæe je poèelo da plaæa uredno fakture za struju, od èega je koristi imala i Elektroprivreda i energetski razvoj države u cjelini. KAP plaæa fakture kooperantima od èega je koristi imalo ne samo èetiri hiljade njegovih i radnika Rudnika boksita, veæ najmanje još toliko ljudi u preduzeæima kooperantima«, rekao je Ðukanoviæ. On je podsjetio da je trenutno teška situacija u KAP-u, zbog nepovoljne situacije na berzi aluminijuma. »Nadamo se pozitivnim tendencijama u drugoj polovini godine. Ako su naša oèekivanja realna, realan je opstanak te proizvodnje i da æemo prebroditi krizu«, saopštio je Ðukanoviæ. »U suprotnom suoèiæemo se sa neminovnošæu da nema smisla proizvoditi robu koju tržište više ne traži i kada je prdajna ciejna daleko ispod proizvodne«. Moraæe se, kako je kazao, objasniti javnosti šta je to što se mora preduzeti i sanirati socijalne posljedice. »Nadam se da æe se, ipak, ubrzo nazreti kraj krize i da æe krenuti oporavak aluminijske brze i da æe proizvodnja u KAP-u opstati«, rekao je Ðukanoviæ. On je ocijenio da bi se mnogo ugodnije razgovaralo o ekonomskoj perspektivi i sadašnjosti Crne Gore kada bi iskustva Plantaža imali u drugim preduzeæima. »Plantaže su jedno dobro preduzeæe u državnoj svojini i izuzetak koji samo potvrðuje pravilo, a to je uspješan menadžment koji se 15-ak godina odnosio prema kompaniji kao dobar privatnik prema svom posjedu«, smatra Ðukanoviæ. Plantaže, kako je dodao, ipak treba privatizovati. «I tu treba iæi na privatizaciju, ali ne žurimo. Plantažama treba partner koji æe pomoæi da se otklone neki tehnološki nedostaci, a da ne ugrozi njhovu specifiènost kao crnoroskog brenda, i koji æe pomoæi da se proizvodi te kompanije bolje kotiraju na svjetskoj berzi«, zakljuèio je Ðukanoviæ. (kraj) bvm