Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Predstavnici Vlade i Midlend risorsisa /Midland Resources/ dogovorili su se da ta kompanija prizna dva miliona EUR duga nastalog dok je upravljala nikšiækom Željezarom, a preostalo je još da definišu rokove i garancije za njegovo vraæanje. „Blizu smo da doðemo do rješnja gdje æe Midlend Vladi uplatiti sve zaostale obaveze iz prethodnog perioda koje su na nivou oko dva miliona EUR“, rekao je za agenciju Mina-business potpredsjednik Vlade Branimir Gvozdenoviæ. On je objasnio da to rješenje ne nudi samo ispunjavanje obaveza prema Vladi nego i prema ostalim povjeriocima fabrike kojima je Midlend, koji je napusti Željezaru 16 mjeseci nakon privatizacije, ostao dužan. „Vlada je vodila raèuna o sebi, ali i o crnogorskim preduzeæima“, dodao je Gvozdenoviæ. On oèekuje da æe konaèan dogovor biti postignut u narednih desetak dana. Revizorska kuæa KPMG, koju je Vlada angažovala da utvrdi da li je Midlend ispoštovao obaveze preuzete kupoprodajnim ugovorom za vrijeme upravljanja Željezarom, utvrdila je da je bivši veæinski vlasnik ostavio nešto preko tri miliona EUR vrijednu gotovu robu i poluproizvode. Za godinu i po investirali su 4,5 miliona EUR, a prema kupoprodajnom ugovoru trebalo je da ulože 11 miliona u 2004. i 5,3 miliona u prošloj. Prema rijeèima Gvozdenoviæa, ako ne bude postignut sporazumni raskid kupoprodajnog ugovora uslijediæe arbitraža, a on je siguran da æe Vlada iz tog postupka izaæi kao dobitnik. On je optužio Blok za zajednièku državu, koji je nedavno kritikovao Vladu da je upropastila Željezeru i njene radnike, da pokušava napadati rješenja koja je teško napadati u nedostatku argumenata za opstanak Državne zajednice. Gvozdenoviæ je siguran da je Vlada uspjela da organizuje Željezaru na pravi naèin nakon velikog problema koji je nastao odlaskom veæinskog vlasnika poèetkom novembra, a obezbijedila da zaposleni u fabrici rade i redovno primaju plate. „Potvrda toga je sve veæe interesovanje partnera za privatizaciju, ali ne treba zaboraviti da za Željezaru nije važna samo proizvodnja, veæ i plasiranje robe na tržište. Od 24,5 hiljade tona proizvedenih èelika na današnji dan je plasirano preko 24 hiljade, što znaèi da smo uspjeli da se vratimo na tržište“, ocijenio je on. On je naveo da je Vlada odmah nakon što je Midlend napustio Željezaru poèela da radi na hitnom pokretanju sistema i uspjela da napravi nešto što ni malo nije bilo jednostavno. U januaru je u Željezari bilo angažovano oko hiljadu radnika, u februaru 1,3 hiljade, a u martu 1,5 hiljada. U Vladi smatraju da je dokaz kvalitetnog rješavanja problema u fabrici èinjenica da radno angažovani imaju prosjeènu platu od preko 350 EUR. Gvozdenoviæ tvrdi da tako misle i svi partneri zainteresovani za privatizaciju meðu kojima su austrijske, australijske, slovenaèke, njemaèke i kompanije iz Monaka. „Nakon svih tih rezultata, naše pregovaraèke pozicije su mnogo bolje“, rekao je on. Gvozdenoviæ je podsjetio da je Vladinim razvojno-socijalnim programom za Željezaru radnicima odobreno 7,6 miliona EUR, kako bi bili stvoreni uslovi za optimizaciju broja zaposlenih i njihovu preraspodjelu u Željezari i u malim i srednjim preduzeæima. On oèekuje da æe taj projekat imati ozbiljnu perspektivu, a zadovoljan je interesovanjem malih i srednjih preduzeæa koja smatraju da preuzimanjem radnika Željezare mogu da ojaèaju potencijale. Gvozdenoviæ je siguran da zaposleni u fabrici blagonaklono gledaju na ta rješenja i da realizacija programa ide u dobrom pravcu. Unionisti su optužili Vladu i da namjerava da potroši više od 50 miliona EUR kredita za modernizaciju pruge Podgorica-Nikšiæ, kako bi njom èastila Rusal, u krajnjem vlasnika Rudnika boksita i Kombinata aluminijuma. „Takve izjave nas neæe obeshrabriti da realizujemo sve ozbiljne razvojne programe“, poruèio je Gvozdenoviæ. U Bloku za zajednièku državu su oèekivali da æe Vlada takav kredit usmjeriti u rekonstrukciju crnogorske dionice pruge Beograd-Bar, èiji je ekonomski znaèaj neuporediv u odnosu na bilo koji put u Crnoj Gori. Vlada sada, kako je naveo Gvozdenoviæ, intenzivno radi na rekonstrukciji puta Bar-Beograd, ali æe pokušati i da realizuje neka rješenja na osnovu kojih æe ta putna mreža biti proširena. On je objasnio da se razmišlja i o industrijskom kolosjeku, koji bi trebalo da ide ka Pljevljima. Na taj naèin bi, dodao je Gvozdenoviæ, mogli biti modernizovani resursi koji postoje oko eventualne izgradnje cementare, èime bi se dodatno uposlila Luka Bar, poveæali kapaciteti željeznice, a Pljevlja bi dobila jako dobru komunikaciju sa ostalim dijelom Crne Gore. „To su za sada idejna rješenja koja se analiziraju, ali me èudi zašto ih neko od njih ne pomene, jer je njihov cilj poboljšanje puta ka Srbiji“, kazo je Gvozdenoviæ. On smatra da takve optužbe Bloka ukazuju da ne znaju odgovoriti na pitanje kako zadržati autonomiju crnogorske ekonomije u sluèaju da opstane Državna zajednica. „Postoje samo dva moguæa rješenja – da imamo dva posebna ekonomska prostora, dvije ekonomije, ili jednu gdje nijesam siguran da æe mogu da odgovore koja æe to valuta da bude zvanièna. Oni kažu da æe se zalagati da to ne bude dinar, a ja ih pitam da li æe se pitati“, zakljuèio je Gvozdenoviæ. (kraj) kmh/nus