Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Parlamentarci zapadnog Balkana smatraju da Crna Gora treba da istraje na reformama i završi ih kako bi koristi od njih bile što prije vidljive stanovništvu, saopštio je danas poslanik u crnogorskoj Skupštini Predrag Boškoviæ. On je prošle sedmice, sa kolegom Ervinom Spahiæem, prisustvovao seminaru o reformama i trenutnoj ekonomskoj poziciji zapadnog Balkana, koji je u Beèu za parlamentarce iz Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije, Bugarske i Kosova organizovao Meðunarodni monetarni fond (MMF). "Osnovne poruke su da su za sprovoðenje ekonomskih reformi kljuèna tri faktora, makroekonomska stabilnost, strukturno prilagoðavanje i, što je na Balkanu možda i najvažnije, politièka stabilnost", rekao je agenciji Mina-business Boškoviæ koji je prošle sedmice izabran za zamjenika ministra spoljnih poslova Srbije i Crne Gore. On je podsjetio da od zemalja u regionu Hrvatska trenutno ima najbolju ekonomsku poziciju. "Srbija i Crna Gora su dosta napredovale, tako da je prošle godine realni dohodak po stanovniku bio dvostruko veæi nego u Bugarskoj, koja je od zemalja Balkana najbliža pridruživanju Evropskoj uniji", kazao je Boškoviæ. U MMF-u je procijenjeno da je prošlogodišnji bruto društveni proizvod (BDP) SCG po stanovniku iznosio oko 2,5 hiljade USD. Bolji rezultat u regionu je zabilježila samo Hrvatska, skoro èetiri hiljade USD, a gore Bosna i Hercegovina (BiH) od 1,8 hiljada, Makedonija 1,6, Bugarska 1,3, Albanija 1,1, hiljada i Kosovo, svega 869 USD. SCG, smatra Boškoviæ, ima najveæe moguænosti za rast, s obzirom na neupošljenost kapaciteta, prije svega radne snage. Procijenjeno je da je uèešæe privatnog sektora u BDP sredinom 2002. u SCG bilo svega 45 odsto, najmanje od zemalja regiona, dok je u BiH, Hrvatskoj, Makedoniji, Bugarskoj i Albaniji iznosilo od 50 do 75 odsto. Prosjeèan prošlogodišnji tranzicioni indeks za SCG iznosio je 3,11 i gori je od prosjeka šest zemalja, kao i rezultata Bugarske, Hrvatske i Makedonije, iako je bolji nego u Albaniji i BiH. U odnosu na 1997. godinu, kada je iznosio 1,43, prošlogodišnji indeks znatno je popravljen. U tranzicionom izvještaju Evropske banke za obnovu i razvoj bankarske reforme i liberalizacija kamatnih stopa u SCG ocijenjeno su sa 2,33. Ta ocjena je manja od prosjeka šest zemalja regiona, dok je za tržište hartija od vrijednosti i nebankarske finansijske institucije jednaka prosjeku od dva i bolja nego u Albaniji, Bosni i Makedoniji, ali gora Bugarske i Hrvatske. Infrastukturne reforme u SCG takoðe su ocijenjene dvojkom, kao i u Makedoniji i Albaniji, 2,33 zaslužila je BiH, a Bugarska i Hrvatska 2,66. Prema podacima osoblja MMF i iz Svjetskog ekonomskog pregleda, SCG je ostvarila prošle godine realni rast BDP od tri odsto, prosjeènu inflaciju od 11,3 i stopu nezaposlenosti od 34,8 odsto. To je najmanje realno poveæanje BDP-a u regiona, èak dvostruko manje nego u Albaniji, koja je postigla najbolji rezultat na ovom polju. Najgori rezultat u regionu SCG je imala i u inflaciji, jer su susjedii registrovali od 0,1 odsto u BiH, od jedan do 1,5 na Kosovu, u Makedoniji i Hrvatskoj i 2,3 odsto u Albaniji i Bugarskoj. Veæa stopa nezaposlenosti od SCG zabilježena je u Makedoniji, 36,7 odsto, na Kosovu iznosi od 30 do 35, BiH izmeðu 20 i 30 odsto, a u Albaniji, Bugarskoj i Hrvatskoj od 15,5 do 14,1 odsto. Prošlogodišnji deficit tekuæeg raæuna bilansa plaæanja u SCG je procijenjen na 12,6 odsto BDP-a, više nego u Albaniji, Bugarskoj i Hrvatskoj, ali manje nego u BiH. Navedeno je da je SCG taj manjak finansirala veæinom stranim direktnim investicijama i bespovratnim zajmovima. U prošloj godini su bankarski krediti privatnom sektoru uveæani skoro za treæinu, dvostruko više nego u Makedoniji i Hrvatskoj, ali manje u odnosu na Albaniju, BiH i Bugarsku. (kraj) anf/kmh