Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Institut raèunovoða i revizora (IRR) preporuèio je staèajnoj upravi Kombinata aluminijuma (KAP) da se opredijeli za model prodaje cjelokupne imovine kompanije, koja bi buduæem kupcu omoguæila nastavak djelatnosti uz odreðena ulaganja i bez preuzimanja obaveza iz ranijeg perioda. Direktor IRR, Rade Šæekiæ, kazao je da je model prodaje cjelokupne imovine po procijenjenoj vrijednosti od 53,47 miliona EUR bio najbolji, jer bi kupac preuzeo imovinu bez obaveza iz ranijeg perioda i nastavio poslovanje. »Modelom prodaje cjelokupne imovine KAP-a ne bi bio obuhvaæen basen crvenog mulja, jer smo analizom utvrdili da je on nepotreban buduæem kupcu i da se radi o imovini bez vrijednosti«, objasnio je Šæekiæ na konferenciji za novinare. On je naveo da bi model prodaje KAP-a kao pravnog lica podrazumijevao brisanje odredbe o steèaju i nastavak poslovanja. »Takva prodaja bi nosila sa sobom i obavezu sanacije ekološkog problema, odnosno kupac bi u naslijeðe dobio basen crvenog mulja«, kazao je Šæekiæ. On je dodao da je nezahvalno procjenjivati vrijednost ekološke sanacije basena i dodao da je prema procjeenama iz 2010. godine ona iznosila oko 25 miliona EUR, od èega se 18 miliona odnosilo na sanaciju basena, a sedam miliona za zemljište. Model prodaje imovine KAP-a u djelovima bi, kako je objasnio Šæekiæ, podrazumijevala parcijalnu kupovinu, u kojoj pojedini dijelovi ne bi imali vrijednost. »Analizirana je i prodaja u vidu likvidacione vrijednosti, odnosno najnižeg iznosa koji bi se dobio takozvanom prodajom starog gvožða. Takva vrijednost se kreæe od 20 miliona do 30 miliona EUR«, saopštio je Šæekiæ. On je naveo i da je IRR procijenio vrijednost imovina KAP-a, u koji je poèetkom jula uveden steèaj, na 52,47 miliona EUR. Steèajni upravnik KAP-a, Veselin Perišiæ, rekao je da se analize IRR i steèajne uprave podudaraju i da bi u postojeæim okolnostima najcjelishodnije i najmudrije bilo pristupiti prodaji cjelokupne imovine KAP-a. On je dodao i da je neophodno da se upozna sa Zakonom o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru, koji je u srijedu usvojila Skupština, kako bi utvrdio da li u njemu postoje eventualne ogranièavajuæe okolnosti kada je rijeè o naèinu prodaje KAP-a. »Vidjeæemo da li novi zakon limitira odluku steèajne uprave«, kazao je Perišiæ. On je naveo i da od teksta zakona, kojim je predviðeno da parlament ima konaènu rijeè u prodaji KAP-a, zavisi raspisivanje oglasa. »Ohravruje èinjenica da postoji interes za kupovinu KAP-a, ali treba saèekati oglas i konkretne ponude«, poruèio je Perišiæ. On je kazao da izmeðu steèajnog i postupka privatizacije postoji velika razlika, jer su u steèaju interesi povjerilaca, odnosno naplata njihovih potraživanja kroz prodaju imovine steèajnog dužnika, u središtu pažnje. »Na osnovu analize mislim da je prodaja cjelokupne imovine KAP-a najrealnija varijanta, jer strani partneri ne rado preferiraju kupovinu steèajnog dužnika kao preduzeæa«, rekao je Perišiæ. On je naveo da se u sluèaju prodaje steèajnog dužnika kao pravnog lica, momentom kupovine obustavlja steèajni postupak, koji bi bio nastavljen prema steèajnoj masi. Tu steèajnu masu, kako je objasnio, èini novac dobijen od kupoprodaje. »KAP-a bi izašao iz steèaja kada bi se prodao kao pravno lice, a steèajni postupak bi se nastavio prema steèajnoj masi«, precizirao je Perišiæ. On je dodao da bi u sluèaju prodaje cjelokupne imovine KAP-a, steèajni postupak bio nastavljen prema kompaniji kao steèajnom dužniku. Kupac bi, kako je kazao, preuzeo imovinu uplatom kupoprodajnog iznosa i mogao bi, ukoliko bi želio da nastavi djelatnost, sa jednim EUR da osnuje firmu i kupljenu imovinu unese u nju kao nenovèani ulog. »Dakle nema nikakvih problema oko nastavka djelatnosti, ukoliko se naðe adekvatan kupac. Danom kupoprodaje, kupac ne nasljeðuje obaveze steèajnog dužnika, ni prema povjeriocima, ni prema državi«, objasnio je Perišiæ. U KAP je poèetkom jula uveden steèaj zbog duga od 386 miliona EUR. Uvoðenje steèaja predložila je Vlada zbog skoro 25 miliona EUR garancija izdatih fabrici, koje je prošle godine platila Deutsche banci. (kraj) nar/jlb