Podgorica, (MINA) – Osnovni problem crnogorskih zatvora je njihova prepunjenost, a to prouzrukuje kršenja svih drugih prava što nerijetko dovodi do muèenja ili ponižavajuæeg postupanja, smatra koordinator za ljudska prava u Graðanskoj alijansi Milan Radoviæ. „Samim tim što spavate i boravite u uslovima koji su predviðeni za èetiri osobe zajedno sa osam ili više osoba možemo zakljuèiti da nemate humane uslove”, kazao je Radoviæ agenciji MINA. On smatra da se problem kapaciteta zatvora može riješiti boljom procedurom za dobijanje uslovnog otpusta, a da država ne može da gubi tim institutom. Radoviæ je kazao da se pravo osuðenog poštuje, da dobije uslovan otpust ako je imao primjereno vladanje. “Na taj naèin se znaèajno doprinosi popravljanju uslova za boravak onih osoba koje izdržavaju kaznu zatvora a nemaju uslove za uslovan otpust jer su kod nas zatvori pretrpani u odnosu na smještajne kapacitete”, pojasnio je on. Uslovni otpust, kako je naveo, je standard koji se primjenjuje u najveæem broju evrospkih država. Radoviæ je ocijenio da je važno da taj institut poène sa primjenom u praksi, “a svi nedostaci æe se onda lakše prevaziæi”. On smatra da je bolje rješenje da Komisija za uslovni otpust odluèuje o odobrenju zahtjeva osuðenika, a ne sud. “Ljudi koji su na uslovnom otpustu imaju i dalje na teret obaveze samo što kaznu u nastavku služe u svom mjestu prebivališta. Pravila su jasna i obavezujuæa za osuðena lica i ukolio ih prekrše gube dalje pravo na uslovan otpust”, rekao je Radoviæ. Prema njegovim rijeèima, država mora, i u ovom sluèaju, u ostvarivanju prava da postavi jasna pravila i da ih na jednak naèin primjenjuje za sve graðane. Radoviæ smatra da je dobro rješenje i da neko ko je izdržao dvije treæine kazne zatvora, a pokazao dobro vladanje, treba ostatak kazne da izdržava na uslovnom otpustu, bez obzira da li se protiv tog lica vodi neki postupak. On nije za to da se pravo a uslovan otpust unaprijed sužava propustima. “Za to sam da se i u drugim sluèajevima koji su sporni Ministarstvu pravde makar u propisima ostavi moguænost da Komisija odluèuje o svakom konkretnom sluèaju i da osuðena lica mogu da apliciraju a ne da unaprijed budu onemoguæena”, naveo je Radoviæ. Pretrpanost zatvora, kako je dodao, povlaæi za sobom i druge problema, kršenja prava i sloboda osuðenika. Radoviæ je kazao da takva situacija ne odgovara ni zaposlenim u zatvorima, jer sui njima otežani uslovi rada, “svima je interes da se sadašnje stanje što prije promijeni”. “Kada su zatvori prepunjeni onda ne postoji dovoljan stepen bezbjednosti, dogaðaju se èešæe incidenti, muèenja, nehumana postupanja, lošija je medicinska zaštita, manje je prostora za slobodne aktivnosti ili kao što je sluèaj u zatvoru u Bijelom Polju da ne postoji takav prostor i slièno”, precizirao je Radoviæ. On smatra da treba ubrzati proces uspostavljanja i sistema alternativnih sankcija, jer se dosta kasni usvajanje regulative u toj oblasti. Graðanska alijansa,kako je dodao, u poslednje vrijeme dobro saraðuje sa nadležnim u ZIKS-u. Radoviæ je kazao da je uprava te institucije odobrila zahtjev porodica, èiji su èlanovi na izdržavanju kazne, da posjete svoje srodnike i uvjere se u tvrdnje da li su bili pretuèeni. “To je prihvaæeno i ispoštovano i ti ljudi su u organizaciji ZIKS-a posjetili svoje srodnike u Bijelom Polju. I mi smo na tome zahvalni upravi zatvora”, naveo je on. Radoviæ je podsjetio da je GA upozoravala na neregularnosti u radu ZIKS-a. On je rekao da oèekuje od pomoænika ministra za izvršenje kriviènih sankcija da uoèene odgovornosti ispravlja i kroz traženje odgovornosti uprave ZIKS-a. “Isto oèekujemo i od Ombudsmana, skupštinskog odbora nadležnog za pravosuðe, ali svakako i od Tužilaštva da svaki navod o kršenju ljudskih prava do kraja istraži i zatraži odgovornost”, zakljuèio je Radoviæ. (kraj) bor/žug