Podgorica, (MINA) – Presuda Monitoru nije ništa drugo nego odmazda, za èije se obrazloženje trebalo dobro potruditi, ocijenio je danas kolumnista tog nedjeljnika Andrej Nikolaidis. Vijeæe Višeg suda u Podgorici presudilo je da Monitor i Nikolaidis treba da plate 12 hiljada EUR režiseru Emiru Kusturici na ime “pretrpljenih duševnih bolova” zbog teksta “Dželatov Šegrt”, objavljenog 2004. godine. Nikolaidis je, na konferenciji za novinare, kazao da je presuda Višeg suda obrazložena uz kršenja elementarnih logièkih pravila i prava. “Pitam se kako neko može izmjeriti koliko nekoga boli duša, jer je oèigledno da Kusturica nije imao druge štete osim navodnih duševnih boli. Naprotiv, njegov biznis odlièno napreduje”, rekao je on. Nikolaidis je kazao da je tekstu “Dželatov šegrt”, izmeðu ostalog napisao “ružni, glupi i pokvareni – takve je proizvodila propaganda države Slobodana Miloševiæa”, i dodao da je jedan od uèesnika u toj propaganda bio i Kusturica. “Sud iz toga zakljuèuje da sam ja napisao da je Kusturica ružan glup i pokvaren”, pojasnio je on. Sve bi to, kako je naveo, bilo manje strašno da se nije desio još jedan presedan, koji se ne može desiti ni u Sjevernoj Koreji, a to je da je Monitor osuðen zbog kolumnistinog estetskog suda. “U obrazloženju presude navodi se, izmeðu ostalog, da smo krivi i zato što sam ja sa podsmjehom govorio o umjetnièkim dostignuæima Kusturice”, pojasnio je Nikolaidis. “Ako se u ovoj državi bude presuðivalo zbog negativnih kritika, zbog toga što ja njegova tri posljednja filma ne smatram dostignuæem nego posrnuæem, ako zbog toga novine budu plaæale 12 hiljada EUR – mi smo u totalitarnom raju”, smatra on. Nikolaidis je uvjeren da æe više instance oboriti presudu, Višeg suda jer, kako je kazao, Crna Gora nije u Sjevernokorejskim nego u evropskim integracijama. Glavni i odgovorni urednik Monitora Esad Koèan kazao je da je on “najveæi krivac” za to što se tekst pojavio u tom listu, jer ga je naruèio i objavio. On je kazao da je to uradio voðen najveæim profesionalnim i etièkim standardom “da naša novinarska odgovornost nije samo za ono što napišemo, nego i za ono što prešutimo”. “Da li je Monitor imao pravo da prešuti intervju Kusturice u Figarou, u kojem ponavlja svoje stavove o uzrocima i posljedicama rata, u ogromnom tiražu, u listu do kojeg oni koji misle drugaèije od njega nikada ne mogu doprinijeti”, upitao je Koèan. On je kazao da je Monitor “na vrijednosne sudove reagovao vrijednosnim sudovima”, i da ne postoji ništa osim vrhunskih profesionalnih imperativa i njihove obaveze da reaguju na taj tekst. “Ne postoji nijedan aspekt prièe u tom tekstu koji Kusturica nije dao. Koristio je svoju porodicu i religijska ubjeðenja iskljuèivo da bi pojaèao svoju verziju rata, u kojoj je krivicu svaljivao na žrtve. Morali smo da reagujemo – ko æe ako neæemo mi”, kazao je Koèan. Prema njegovim rijeèima, èitava je intencija u tome da oni koji su moæni i dominiraju društvom isprièaju svoju verziju, a da ostale vremenom poènu da padaju u zaborav. “Monitor nema pravo na æutanje, on ima društveni ugovor sa svojim èitaocima i sa javnošæu da æe organizovati pamæenje”, rekao je on. Koèan je ocijenio da krivicu za rat i zloèine vojnika, komandanata i politièara utvrðuju sudovi, dok je za utvrðivanje odgovornosti za ukupni ambijent i doprinos intelektualaca stvaranju takve klime – iskljuèivo nadležan sud javnosti. “Ne postoji drugo mjesto na kojem se o toj vrsti odgovornosti može govoriti, osim u medijima, i to je Monitor uradio”, tvrdi Koèan. Izvršni direktor Monitora Miodrag Peroviæ kazao je da Kusturièini politièki stavovi, zbog njegove filmske slave, imaju znaèajan odjek u javnosti, i da je Nikolaidis je tom nedjeljniku osporio režiserov vrijednosni sistem. Kusturica je, kako je naveo, na tu i mnogobrojne srodne kritike odgovorio da je “Miloševiæ njegova znaèka koje se uopšte ne odrièe”, što pokazuje opravdanost onoga što je uèinio Monitor i Nikolaidis. “Izdavaè smatra da novinar i urednik, ne samo da nijesu izašli izvan zakonskih normi, nego se nijesu ogriješili ni o etièke standarde koji su strožiji od zakonskih”, smatra Peroviæ. Novinar Monitora Milka Tadiæ-Mijoviæ smatra da je visoka novèana kazna nastavak pritiska na Monitor. To je, kako je navela, nastavak pritiska nedjeljnik koji je u domaæoj i meðunarodnoj javnosti prepoznat po najvišim profesionalnim principima i standardima, objektivnosti i kritiènosti, koji je distanciran od nosioca moæi i podstièe javnu debatu o kljuènim problemima u društvu. “Pogaða èinjenica da se na crnogorskim sudovima sudi i presuðuje za slobodno iznesene vrijednosne sudove, za djela koja su od pada berlinskog zida bila kažnjavana u Miloševiæevoj Srbiji, a danas još samo u Lukašenkovoj izolovanoj zemlji”, kazala je Tadiæ-Mijoviæ. Ona je podsjetila se u Deklaraciji Savjeta Evrope (SE) o slobodi politièke debate u medijima, koja je donijeta 2004. godine da bi se podstakao pluralizam i sloboda izjašnjavanja, nadzor javnosti nad javnim liènostima i pravo javnosti da zna - istièe sloboda satire. Prema njenim rijeèima, u deklaraciji stoji da humoristièki i satirièni žanr dozvoljava veæi stepen pretjerivanja, èak i provokacije, sve dok se javnost ne obmanjuje èinjenicama. “A èinjenica je da je Kusturica bio dželatov šegrt, da je bio u savezu sa Miloševiæem dok je plamtjela Bosna, i dok su u najbrutalnijim zloèinima ubijani njegovi sunarodnici”, kazala je Tadiæ-Mijoviæ. Ona je upitala - kome je cilj da uæuti Monitor i da ne piše o tim vremenima? “U to doba Kusturica je bio omiljeni lik ne samo spskog, veæ i crnogorskog vrha, èije poslove danas pažljivo prati naš nedjeljnik, nastojeæi da podstakne debatu o prošlosti, ali i o sadašnjosti, o Avali, o Zavali, o Prvoj banci i prvoj familiji Crne Gore”, kazala je Tadiæ-Mijoviæ. Ona je kazala da se boji da je ova kazna “samo uvod u nove procese, ne samo Monitoru, koji ima više tužbi pred sudovima, veæ i drugim medijima, da bi se sprijeèila sloboda javnog izražavanja i debata o našoj prošlosti i sadašnjosti”. “O ovome æemo obavijestiti i diplomatske predstavnike i meðunarodnu javnost, posebno Evropsku komisiju i SE, kao i organizacije koje se bave zaštitom slobode izražavanja”, poruèila je Tadiæ-Mijoviæ. (kraj) gop