Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora nema robne rezerve jer su troškovi lagerovanja, skladištenja i obnavljanja robe veliki s obzirom na malo tržište i nepostojanje domaæe proizvodnje, saopšteno je agenciji Mina-business iz Vlade. “Ekonomske analize pokazale su da bi za tromjeseène zalihe trebalo izdvojiti ogroman novac i to samo za nabavku robe. Na to treba dodati i troškove skladištenja, upošljavanja ljudi i drugih kapaciteta koje robne rezerve zahtijevaju”, kazali su iz Vlade. Direkcija za robne rezerve ukinuta je Zakonom o interventnim nabavkama, èime je prestala moguænost njihovog postojanja, a Vlada se na takav potez odluèila iskljuèivo iz ekonomskih razloga. Iz Vlade su podsjetili da Crna Gora nije proizvoðaè robe predviðene robnim rezervama, zbog èega je njeno lagerovanje zahtijevalo ogromna ulaganja u nabavku iz uvoza, a nijesu zanemarljivi ni troškovi skladištenja i obnavljanja zaliha. “Specifiènost Crne Gore u odnosu na zemlje regiona je u tome što te države proizvode robu predviðene robnim rezervama, tako da ih ne lageruju, veæ robne rezerve drže kod proizvoðaèa. Oni zbog toga nemaju problem skladištenja i isteka roka trajanja robe”, objasnili su predstavnici Vlade. Oni tvrde i da su ostale zemlje regiona lišene tih troškova, jer proizvoðaèi koriste svoje ljudske i tehnièke resurse u obezbjeðivanju odreðenih kolièina za potrebe robnih rezervi. Najveæi gubitak za Crnu Goru, kako su naveli iz Vlade, je obnavljanje, što druge države nemaju, jer robne rezerve drže kod proizvoðaèa. U sluèaju Crne Gore, koja nije proizvoðaè, poseban problem bilo je obnavljanje rezervi, naroèito u prehrambrenim artiklima, koji imaju rok trajanja. “Lagerovanje te robe na odreðeni period podrazumijeva da se ona mora mijenjati, odnosno obnavljati pri kraju isteka roka trajanja. Kupci i trgovci, meðutim, u veæini sluèajeva ne žele da uzimaju robu koja je pri kraju roka, veæ nalaze komercijalne dobavljaèe i nabavljaju svježe proizvode”, objasnili su iz Vlade. Robne rezerve se, kako su dodali, u tim sluèajevima moraju prodavati po cijenama znatno nižim od nabavnih, što predstavlja dodatne troškove. “Osim toga, robne rezerve se ne nabavljaju u komercijalnim pakovanjima pa se prilikom njihovog obnavljanja ne mogu prodavati u komercijalne svrhe. Takvu robu mogu da kupuju samo fabrike koje se bave prepakiranjem ili ih koriste u proizvodnji”, saopštili su iz Vlade. Oni su kazali da je, upravo zbog toga, Vlada odluèila da robne rezerve nadomjesti interventnim nabavkama, s obzirom na to da se radi o malom tržištu i sa malim bilansima koji se relativno brzo mogu riješiti. U Vladi smatraju da je iskustvo prošlih osam godina od ukidanja Direkcije za robne rezerve opravdalo njihovo ukidanje, jer nije bilo nestašica, niti problema u snabdijevanju bilo kojom robom. “Crna Gora se i u pogledu cijena tih proizvoda, uprkos tome što nema robne rezerve, nije mnogo razlikovala u odnosu na okruženje. Cijene veæine prehrambenih artikala u Crnoj Gori bile su i niže od onih u susjednim zemljama, koje imaju robne rezerve”, naveli su iz Vlade. Pitanje nepostojanja robnih rezervi u Crnoj Gori pokrenuto je nakon nedavnog skoka cijena osnovnih životnih namirnica i energenata. Robne rezerve, prema mišljenu struènjaka i opozicionih politièkih partija, obezbijedile bi neophodni nivo zaliha hrane i stvorile preduslove za intervenciju na tržištu u cilju zaštite potrošaèa. (kraj) nar/bvm