Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Profit crnogorskih uvoznika je toliko veliki da bi carine iznosile i do 200 odsto ako bi bile odreðivane kao razlika svjetske i tržišne cijene, ocijenjeno je u najnovijem izvještaju Savjetodavnog centra za ekonomska i pravna pitanja (SCEEP). U tom dokumentu je zakljuèeno da takav teoretski model raèunanja carinskih stopa nije mogao biti korišten za harmonizaciju ekonomskih sistema Srbije i Crne Gore jer ne postoje statistièki podaci o tržišnoj cijeni za sve proizvode koji su bili na režimu kvota. ½Èak i kada bi bili dostupni, postoje sluèajevi kada je razlika izmeðu te dvije cijene, zahvaljujuæi znaèajnom profitu uvoznika, tolika da bi carinski ekvivalent bio veoma visok, i u nekim sluèajevima bi iznosio i 200 odsto, što je ekonomski neprihvatljivo½, objašnjeno je u Izvještaju. Klasièni model, koji je razmatran kao jedan od osam moguæih, ocijenjen je neprihvatljivim i zbog nepouzdanosti statistièkih podataka, s obzirom na varijacije cijene proizvoda uvezenih u razlièitim mjesecima. »Pošto je cijena proizvoda izraèunata kao koliènik vrijednosti uvoza i uvezene kolièine, nemoguæe je utvrditi da li su kolièina ili vrijednost pogrešno zabilježene«, smatraju eksperti SCEEP-a. Osnovni uslov za preraèunavanje carina, prema njihovom mišljenju, je neutralnost novog carinskog režima koji zamjenjuje sistem kvota. To podrazumijeva da carina koja zamjenjuje kvotu mora nametnuti tržištu novu kombinaciju cijene i kolièine, bez promjene vrijednosti uvoza. ½Uslov neutralnosti je veoma važan, ne samo zato što omoguæava izraèunavanje carinske stope, veæ i što neæe dovesti do dodatnih pomjeranja na tržištu usljed zamjene kvota novim sistemom. Vrijednost uvezenog proizvoda ostaæe ista i potrošaè neæe biti ošteæen, a dio profita koji su uvoznici ostvarivali pod režimom kvota preæi æe u državni budžet kao carinski prihodi½, tvrde u SCEPP-u. Autori Izvještaja podsjeæaju da je harmonizacija carina preduslov za aktuelne pregovore o èlanstvu Srbije i Crne Gore u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Ona je, kako dodaju, bila posebno komplikovana zbog toga što je Crna Gora imala kvantitativna ogranièenja za nekoliko stotina proizvoda koje uvozi ili izvozi, dok je Srbija primijenjivala proporcionalne tarife. Prema njihovom mišljenju, Crna Gora je 29 proizvoda sa nultom kvotom, meðu kojima su bile pastrmka, iznošena odjeæa i predmeti od tekstila, jednostavno mogla smatrati robom èiji uvoz nije dozvoljen. Za proizvode koji nijesu uvoženi od 1995. do 2002. godine predložena je nulta carina ili eventualno uvoðenje stope koja je u skladu sa srpskom tražnjom. (kraj) dbr/anf/kmh