Podgorica, (MINA) – Identitet crnogorske porodice je postojan, ocijenila je porodièni psihoterapeut Milica Belada, navodeæi da u poslednje vrijeme postoji prevelik pritisak da se porodiène vrijednosti naèelno promijene i uèine drugaèijim, bez suštinskih promjena koje prate takav proces, što dovodi do mnogih problema. Upitana koliko je sada, u vremenu globalizacije, integracija i raznih tranzicija i modernizacija, crnogorska porodica oèuvala vjekovima graðen identitet, Belada je rekla da tradicionalne vrijednosti bilo kojeg društva ne bi mogle da budu funkcionalne kada se, pod uticajem vremena u kojem postoje, ne bi mijenjale. “Identitet crnogorske porodice je postojan, to se naroèito vidi u odnosu na porodiène vrijednosti koje postoje u drugim zemljama i normalno je da se te vrijednosti mijenjaju da bi se adaptirale današnjem vremenu”, rekla je ona agenciji MINA. Prema rijeèima Belade, èini se da u poslednje vrijeme postoji prevelik pritisak da se porodiène vrijednosti naèelno promijene i uèine drugaèijim, bez suštinskih promjena koje prate takve procese i to, kako je ocijenila, dovodi do mnogih problema koji se manifestuju na razlièite naèine. “Sigurno je da savremeno društvo donosi nove porodiène konfiguracije i da je sada ideja o porodici mnogo šira u odnosu na raniju – otac, majka i dvoje djece – ali sve te novine ne treba prihvatati samo radi “trenda” veæ ih suštinski adaptirati našim uslovima življenja, kontekstu i vrijednostima koje postoje u svakoj konkretnoj porodici”, rekla je ona. Upitana koje osobine tradicionalne crnogorske porodice su se veæ zagubile u ovom “modernom” vremenu, Belada je ukazala da je najèešæi sluèaj u praksi, kao i èesta pojava, generalno poslednjih godina – popustljivo roditeljstvo, odnosno nepostojanje granica izmeðu roditeljskog subsistema i subsistema djece. To, kako smatra, dovodi do situacija da djeca vladaju u kuæi. “U “trendu” je i vaspitni stil koji podrazumijeva da su roditelji i djeca prijatelji koji se zajedno dogovaraju oko pravila, a sve to djeci èesto stvara probleme jer nemaju strukturu koja ima omoguæava zdrav razvoj. Èini se da u tom dijelu postoji velika razlika u odnosu na prošlost”, navela je ona. Belada je kazala da mjerilo harmonije u porodici ne mora da bude postojanje otvorenog razgovara o tabu temama, kao ni to da li mladi ranije odlaze od kuæe, ili da li ih porodica više osamostaljuje. “Svaka porodica ima granice, koje su postavljene preme spolja, kao i meðu njenim èlanovima. Na koji naèin æe prorodica prihvatiti novine – promjene koje su prisutne zavisi od fleksibilnosti porodice, njene otvorenosti, adaptibilnosti njenih èlanova, kao i kohezije – zajedništva i naèina na koji porodica rješava problem”, pojasnila je ona. Prema rijeèima Belade, na našem podneblju veæina ljudi struènu pomoæ traži tek kada iscrpe sve druge naèine rješavanja problema i opet ne budu zadovoljni uspjehom koji su postigli, kada im problem i dalje u znaèajnoj mjeri ometa životno funkcionisanje. Kako je rekla, ima i onih koji odmah preuzimaju inicijativu i traže struènu pomoæ, a to je najèešæe ako u prošlosti u porodici veæ imaju iskustvo takvog naèina rješavanja problema. “Problemi zbog kojih se porodice javljaju su vrlo raznovrsni, zavisno od životnog ciklusa u kojem se porodica nalazi i zbog toga je važno sa istim poštovanjem, odgovornošæu i profesionalizmom priæi svakom problemu, jer je za svakog klijenta njegov problem najveæi i najvažniji”, dodala je ona. Belada je upozorila da su narušeni porodièni odnosi sami po sebi opasnost za sve èlanove porodice, jer stvaraju nezadovoljstvo u kojem se svakodnevno živi i koje vremenom postaje sve veæe. “Najosjetljiviji èlan porodice vjerovatno æe odreagovati razvijanjem simptoma – pojavom bolesti ili ponašanja koje æe skrenuti pažnju porodice sa stvarnog problema na tegobe koje taj èlan ima. Na taj naèin, kroz simptom se porodica ponovo okuplja, vraæa joj se odreðeni stepen ravnoteže”, kazala je ona. Belada je navela da narušeni porodièni odnosi nose i opasnost od rasturanja porodice, napuštanja odreðenih èlanova koje ne žele više da budu dio takvog življenja, a imaju dovoljno snage da se distanciraju. “Zatim je moguæe da se desi i da se “utjeha” potraži u nefunkcionalnim ponašanjima i aktivnostima u kojima odreðeni èlan pronalazi naèin da se izbori sa tenzijom. Opasnosti je mnogo ali je sigurno da postoji isto toliko i naèina da se porodica uspješno izbori sa problemom”, kazala je ona. Prema njenim rijeèima, da bi se familijarni odnosi održavali potrebna je volja svih osoba koje taj odnos grade, dosta ulaganja i strpljenja da se taj odnos razvija. “Poslednjih godina sve èešæe vidimo porodice koje se okupljaju samo tokom praznika, proslava ili važnih porodiènih dogaðaja. Stoga je potrebno takve prilike iskoristiti da se što više ojaèa porodièna vezanost. Porodièna toplina, praznièni rituali, pokloni èine da se svi dobro osjeæaju”, rekla je Belada. Ona je kazala da je generalni savjet da svi da obrate pažnju na ljude oko sebe i njihove potrebe, da im poklone zagrljaj, zahvalnost, lijepu rijeè i osmijeh. Belada je navela da su ogromne promjene koje mogu da uèine tako malo pažnje. “Porodièni odnosi su posebni zbog toga što više nego bilo koji drugi omoguæavaju da se iz tih odnosa crpi snaga, èak i kada èlanovi porodice nijesu blizu, utjeha, kada nema nikog da vas zagrli i nada da se sve može riješiti prosto zbog toga što postoje ljudi, èlanovi porodice, koji iskreno misle na vas i pružaju veliku ljubav”, ukazala je ona. (kraj) mib/boj/isf