Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) sjutra æe specijalnom državnom tužiocu podnijeti kriviène prijave za organizovani kriminal protiv više bivših i sadašnjih visokih javnih funkcionera zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanija grèkog biznismena Viktora Restisa. Prvom kriviènom prijavom, koja se odnosi na posao davanja u zakup hotela Sveti Stefan, Miloèer i Kraljièina plaža biæe obuhvaæeni bivši ministri turizma i ekonomije, Predrag Neneziæ i Branimir Gvozdenoviæ, kao i sadašnji ministar turizma, Predrag Sekuliæ, kao i bivši glavni inspektor za zaštitu prostora, Nataša Brajoviæ. Prijava se odnosi i na bivšeg gradonaèelnika Budve, Rajka Kuljaèu i nekadašnje potpredsjednike Lazara Raðenoviæa i Milenka Medigoviæa, kao i sekretara za urbanizam Zlatka Dragoviæa. Prijava æe biti podnijeta i protiv predsjednika Skupštine Opštine Budva, Krsta Ljubanoviæa i izvršnog direktora i ovlašæenog zastupnika kompanije Adriatik propertis /Adriatic properties/, Teofanisa Statisa /Theofanis Stathis/. Iz MANS-a je saopšteno da se druga krivièna prijava odnosi na drugi veliki posao Restis grupe u Crnoj Gori, privatizaciju Rudnika mrkog uglja u Beranama i njome su obuhvaæeni aktuelni ministar ekonomije Vladimir Kavariæ, bivši ministri ekonomije Branko Vujoviæ i ponovo Gvozdenoviæ, steèajni upravnik rudnika, Dušan Bugarin, ali i izvršni direktor kompanije Balkan enerdži /Energy/, Konstantinos Polimeropulos /Polymeropoulos/ i njen osnivaè Petros Statis. Iz MANS-a je objašnjeno da je preko povezanih kompanija Restis zakupac hotela na Svetom Stefanu, ali i vlasnik Rudnika mrkog uglja u Beranama. Prema podacima do kojih je došao MANS, oba posla su praæena brojnim kršenjima zakona i ugovornih obaveza i sumnjivim finansijskim i drugim iskazima. "Prva krivièna prijava se odnosi na posao davanja u zakup hotela Sveti Stefan, Miloèer i Kraljièina plaža, gdje dokazi ukazuju da je zakupac hotela u kontinuitetu nesmetano kršio ugovorne obaveze, ne snoseæi bilo kakve sankcije. Isto tako, kompanija Adriatik propertis, koja zastupa interese Restisa u ovom poslu, nelegalno je rekonstruisala hotel Sveti Stefan i bez graðevinske dozvole podigla još dva nova objekta", rekao je zamjenik izvršnog direktora MANS-a, Dejan Milovac. Kriviène prijave æe protiv Neneziæa, Gvozdenoviæa i Sekuliæa biti podnijete zbog, kako je objasnio, višegodišnjeg tolerisanja kršenja ugovornih obaveza i nesavjesnog obavljanja službene dužnosti nadzora u postupku davanja u zakup hotela. »Sva tri ministra koja su u svom resoru imali turizam, imali su i više nego dovoljno osnova da iniciraju raskid ugovora sa grèkim partnerom i sankcionišu kršenje ugovora. Umjesto toga, sa zakupcima su zakljuèivani aneksi ugovora kojim im je produžavan rok za otvaranje hotela. Isto tako, Vlada je omoguæila Restisu i da se dodatno zaduži i dala primat tim obavezama, u odnosu na plaæanje zakupnine«, naveo je Milovac. Iz MANS-a kažu i da je ovakvog partnera stimulisao i sam premijer Igor Lukšiæ u nedavnoj posjeti Maroku, gdje je navodno promovisao investicije, umjesto da natjera Aman i Restisa da ispoštuju potpisano. Gvozdenoviæ se tereti i po osnovu tolerisanja nelegalne gradnje i nepreduzimanja mjera iz svoje nadležnosti iako je bio u saznanju da je kompanija Adriatik propertis više mjeseci nelegalno izvodila radove na rekostrukciji hotela Sveti Stefan i da je bez ijednog papira podigla još dva nova objekta u Miloèerskom parku. Po istom osnovu, prijava je podnijeta i protiv tadašnje glavne inspektorke za zaštitu prostora, Nataše Brajoviæ. »Iako je postojalo rješenje o rušenju tako podignutih objekata, ono nije nikada izvršeno, veæ su oni uz višestruko kršenje zakona proglašeni za privremene objekte kako bi se omoguiæila njihova legalizacija mimo plana. Rješenje kojim se nelegalna gradnja proglašava za privremeni objekat su potpisali Kuljaèa, Raðenoviæ i Medigoviæ, kao i Dragoviæ. Protiv njih je takoðe podnijeta prijava zbog sumnje da su na organizovan naèin uèestvovali u prikrivanju kriviènog djela - nelegalne gradnje«, rekao je Milovac. Prijave je podnijeta i protiv Ljubanoviæa zbog javno date izvjave da æe uèiniti sve, makar to bilo i nezakonito, da se hotel Sveti Stefan otvori. Protiv Statisa je prijava podnijeta zbog kriviènog dijela nelegalne gradnje. Iz MANS-a navode da se druga krivièna prijava odnosi na privatizaciju Rudnika mrkog uglja u Beranama. Rudnik mrkog uglja Berane je 2007.godine prodat kompaniji Balkan enerdži, povezanoj sa Restis grupom. Ugovorom su bila predviðena ulaganja od oko 120 miliona EUR, namijenjenih za doinvestiranje i izgradnju novog termoenergetskog bloka. »Samo mjesec od popisivanja ugovora, saèinjen je prvi aneks kojim se znaèajno produžavaju rokovi novom vlasniku za ispunjenje obaveza. Ubrzo nakon toga je saèinjen i drugi aneks kojim se Grcima dodatno produžavaju rokovi u kojem moraju poèeti investicije do 1. maja 2009. godine. Nakon toga, MANS je bez uspjeha pokušavao od Ministartva ekonomije da sazna informacije o novim rokovima koji su dati grèkom partneru, kao i o tome što je preduzeto kako bi se sankcionosalo kršenje privatizacionog ugovora«, kazao je Milovac. Vujoviæ, je kako je dodao, bio dužan da preduzme radnje u cilju raskida ugovora i zadržavanja novca od kupoprodaje, povraæaja cjelokupne imovinu i naknade štete od Balkan enerdžija, kako je bilo i propisano Ugovorom. Istu nadležnost i dalje ima aktelni ministar ekonomije koji takoðe nije obezbijedio da se kršenje ugovornih obaveza zaustavi i sankcioniše. »Pored toga, postoji sumnja i da je Vlada grèkom partneru omoguæila da na nezakonit naèin doðe do koncesija za eksploataciju uglja na period od 20 godina. Steèajni upravnik rudnika Dušan Bugarin i tadašnji ministar ekonomije, Branimir Gvozdenoviæ su potpisali ugovor o produženju koncesija na 20 godina, i u ugovor ugradili klauzulu da koncesija prelazi na Balkan enerdži kada ta kompanija kupi imovinu rudnika«, saopštili su iz MANS-a. Time je, kako navode, koncesija mimo tenderske procedura predata u ruke grèkom partneru. Prema ugovoru, isplata koncesione nadoknade za eksploataciju uglja je trebalo da bude garantovana hipotekom na imovini koncesionara, u ovom sluèaju kompanije Balkan enerdži. Meðutim, kažu iz MANS-a, imovina rudnika nikada nije bila optereæena hipotekom iz koje bi se namirio budžet Crne Gore, ali zato jeste hipotekom za dva kredita ukupne vrijednosti oko 1,1 milion EUR koji je uzet kod First Financial banke koja je takoðe pod kontrolom Restisa. »Tako je beranski rudnik uglja umjesto investicija, dobio nove dugove«, ocijenili su u MANS-u. Iz svega navednog, kako su konstatovali, postoji sumnja da su pojedinci iz Vlade na organizovan naèin godinama kršili zakone i propise omoguæavajuæi navodnom "strateškom partneru" da izbjegne ispunjavanje ugovornih obaveza, istovremeni propuštajuæi da ga sankcionišu i time zaštite javni interes i budžet Crne Gore. »Sveti Stefan i Rudnik uglja su "odraðeni" po istom principu koju predpostavlja maksimalnu zaštitu profitnih interesa navodnih "strateških" partnera koji u naše kompanije umjesto zdravog novca, investicija u modernizaciju i novih radnih mjesta, donose otpuštanja radnika, nova zaduženja i sumnju u korupciju i pranje novca«, smatraju u MANS-u. Iz MNAS-a poruèuju da je, nakon Kombinata aluminijuma (KAP), Željezare, Telekoma, Jugopetrola i propasti desetina drugih manjih i veæih kompanija, došlo vrijeme da se svedu raèuni dosadašnje privatizacije i da neko konaèno snosi odgovornost za višedecenijsku kraðu. »Smatramo da graðani više ne mogu i ne žele da plaæaju cijenu loših odluka Vlade Crne Gore i ugraðivanje pojedinaca i njihovih familija koje su se "prikljuèile" na resurse ove države«, poruèuju iz MANS-a. MANS poziva Specijalnog državnog tužioca da u što hitnijem roku donese odluku o pokretanju istrage u sluèaju Sveti Stefan i Rudnik uglja Berane, kako bi se sprijeèilo dalje uništavanje resursa ove države i zaštitio javni interes. (kraj) bvm