Podgorica, (MINA) – Rasvjetljavanje zloèina u Štrpcima hipoteka je koju Crna Gora mora eliminisati prije sticanja nezavisnosti, ocijenio je danas direktor Centra za ljudska prava Nebojša Vuèiniæ. »Država Crna Gora èija je nezavisnost sve izvjesnija rasvjetljavanjem ovog zloèina polaže jedan od ispita zrelosti. Ovo je jedna od hipoteka koja mora biti eliminisana prije sticanja nezavisnosti, jer je to pitanje legitimiteta države«, kazao je Vuèiniæ na konferenciji za novinare povodom 12. godišnjice tog zloèina. Od 20 putnika, koji su u subotu, 27. februara 1993. godine, u stanici Štrpci izvedeni iz voza i likvidirani u Republici Srpskoj, osmorica su bili državljani Crne Gore, 11 Srbije i jedan Bosne i Hercegovine. Najstariji je imao 59, a najmlaði nepunih 17 godina. Vuèiniæ je rekao da je zadatak crnogorske vlasti, a posebno pravosuða, da zaštiti interese svojih državljana, odnosno porodica žrtava i ovaj »zloèin istjera na èistac«. »Ovo pitanje je jedan od pokazatelja koliko je Crna Gora spremna da preuzme sudbinu u svoje ruke, formira nezavisne i samostalne sudske organe. Na ovakvim stvarima se polaže ispit iz predmeta nezavisno pravosuðe, koji je bitna i elementarna pretpostavka ljudskih prava«, ocijenio je on. Prema njegovim rijeèima, prošlo je 12 godina od zloèina, ali je malo uèinjeno u pravnom i etièkom smislu, kako sa aspekta kažnjavanja organizatora i poèinalaca, tako i da se obezbijedi adekvatna satisfakcija i zadovoljenje žrtava i njihovih potomaka. »Svi zloèini, ne samo Štrpci, deportacija izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i Bukovica su dio jednog istog dobro poznatog velikodržavnog nacional-šovinistièkog projekta. Èinjenica da je malo uraðeno u pravnom i etnièkom smislu pokazuje da taj projekat još nije mrtav«, objasnio je Vuèiniæ. On smatra da ti zloèini moraju biti kažnjeni i ne smiju biti zaboravljeni. »Kažnjavanje ovih zloèina i adekvatna satisfakcija žrtvama je uslov trajnog mira, bezbjednosti i eliminisanja mržnje. Zloèini moraju biti kažnjeni da se ne bi zaboravili. Ne smiju se zaboraviti, da se ne bi ponovili, jer onaj ko je spreman da zaboravi ovakve stvari, spreman je i da ih ponovi«, tvrdi Vuèiniæ. Predsjednik Upravnog odbora Foruma Bošnjaka/Muslimana Suljo Mustafiæ smatra da pravi poèinioci zloèina u Štrpcima, iako se uglavnom zna o kome se radi, nikada nijesu privedeni pravdi. On je kazao da je ostala istina da je "tadašnja" zvanièna Crna Gora uglavnom æutala i tako sauèestvovala u zloèinu, koji je poèinjen nad njenim graðanima. Prema njegovim rijeèima, nesporno je da u Crnoj Gori još nema organizovanog i temeljitog institucionalnog suoèavanja sa prošlošæu. »Ondašnje crnogorsko društvo, državni aparat, mediji, policija i vojska, dobrim dijelom snose odgovornost za ove zloèine. Zato samo organizovani institucionalni model suoèavanja sa prošlošæu, kroz zakon o lustraciji može vratiti povjerenje graðana u državne institucije«, naveo je Mustafiæ. On je dodao da u Forumu smatraju da za Crnu Goru nije kasno da se suoèi sa prošlošæu, ako bi to znaèilo da se istinito progovori o svim zloèinima, do kraja odgovori na sva pitanja o Štrpcima, materijalno zbrinu porodice pobijenih, država donira izgradnju kuæa i obnovu imanja u Bukovici i rasvijetli sluèaj deportovanja izbjeglica. »Tada bi mogli reæi da se Crna Gora suoèila sa prošlošæu, prepoznala svoju krivicu i iz nje izvukla nauk da se takvi zloèini više nikada i nikome ne ponove. Mi to prepoznajemo kao jedini pravi put«, kazao je Mustafiæ. Glavni i odgovorni urednik nedjeljnika Monitor Esad Koèan tvrdi da ima nade za društvo gdje ima ljudi da se pred zloèinom zastide. »Zloèin u Štrpcima je onaj bez izgovora. Izvršioci, organizatori, inspiratori raèunali su da su imena žrtvi dovoljan žig njihove krivice, garancija da æe sve prekriti tišina i zaborav«, rekao je on. Koèan je podsjetio da se zloèin desio usred dana, pred stotinama svjedoka, jer su zloèinci bili sigurni u spremnost veæine da okrene glavu. »Uèesnike u lancu zloèina bilo je od tada teže sakriti nego otkriti. Zato 12 godina kasnije broj krivih za sudbinu otetih putnika iz voza 671 raste. Naš zadatak je da podsjeæamo, prije svega nadležne u Crnoj Gori, da je krivica za neotkrivanje i privoðenje pravdi poèinioca zloèina u Štrpcima nasljedna«, objasnio je on. Koèan smatra da svaka vlast i uèesnik u njoj »od tog 27. februara 1993. godine«, prima na sebe odgovornost za rasvjetljavanje sluèaja Štrpci. On je pozvao novinare da ne dozvole da se ovaj datum pretvori u ritualno obilježavanje godišnjice zloèina, »koji nikoga i ni na šta ne obavezuje«. »Ovo nije tema za jedan dan godišnje. Organizujemo pamæenje, izvršimo pritisak na one koji mogu i koji su dužni da rasvijetle ovaj i druge zloèine. Bez snažnog, kontinuiranog pritiska javnosti na crnogorsku vlast nikada se to desiti neæe«, tvrdi Koèan. Advokat i pravni zastupnik porodica otetih iz voza u Štrpcima Velija Muriæ kazao je da je jedini optuženi i osuðeni za zloèin u Štrpcima Nebojša Ranisavljeviæ, samo puki egzekutor. »Imamo oko 30 dželata ili izvršilaca koje niti ko traži, niti želi da izvede na sud. Onaj koji ratne zloèince, koje su haške optužnice etiketirale kao krivce sa visokim stepenom odgovornosti, teatralno prati i odvozi avionima, taj ne želi mir i pomirenje meðu narodom. Taj ne traži oproštaj«, rekao je on. Muriæ je pozvao sve relevatne subjekte da »uèine napor« da se grobovi i posmrtni ostaci žrtava u Štrpcima otkriju i naðu. »To može da se uèini bez ikakvog problema, jer su Republika Srpska i Višegrad tu. Treba otkriti grupnu grobnicu na pravoslavnom groblju u Višegradu i masovnu nedaleko od Osnovne škole u Prevolu, gdje se najvjerovatinje mogu naæi ostaci otetih putnika ili ostaci ljudi iz Sjeverina«, kazao je on. Muriæ je pozvao i da se ne izjednaèavaju žrtve i vinovnici zloèina, kao i da »ova zemlja« u okviru svog pravnog sistema, naðe naèin i metod da se svi krivci izvedu na sud, jer æe jedino tako skinuti kolektivnu optužbu sa "naroda kome se pripisuje da je pokrenuo ratni egzodus na ovim prostorima". Predsjednik Crnogorskog helsinškog komiteta (CHK) Slobodan Franoviæ tvrdi da æe ta organizacija uèiniti sve da se sluèaj Štrpci nikada ne zaboravi »da bi smo u buduænosti sprijeèili moguæe ponavljanje sliènih zloèina«. On je kazao da pravosnažnom presudom u sluèaju Ranisavljeviæ, zloèin u Štrpcima nije rasvijetljen, jer je oèigledno, a postoji mnoštvo dokaza, da nije u pitanju izolovani zloèin. »Mislimo da se radi o zloèinu koji je dio šireg projekta, što se u nekim optužnicama Meðunarodnog tribunala oznaèava kao udruženi zloèinaèki poduhvat«, rekao je on, dodajuæi da æe CHK pripremiti kriviènu prijavu, jer ne želi da ostavi sluèaj Štrpci »ovakvim«. (kraj) del/tmi