Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Porez na dodatu vrijednost (PDV) u Crnoj Gori treba primijeniti prema razlièitim stopama, navodi se u dokumentu Program prelazne Vlade - javne finansije, koji je pripremila nevladina organizacija Grupa za promjene (GZP). U dokumentu danas dostavljenom agenciji Mina-business je objašnjeno da za turizam treba primijeniti manju stopu PDV-a, za opštu potrošnju zadržati dosadašnju, a za luksuznu poveæati. U Crnoj Gori se od 1. aprila 2003. godine primjenjuje jedinstvena stopa PDV-a koja iznosi 17 odsto. »Principijelno i dosljedno sprovoðenje zakona o poreskoj administaciji pruža prostor za brzu i relativno jednostavnu, i u kratkom roku, izvodljivu naplatu akciza koje mogu poslužiti kao inicijalni fond za novu«, navodi se u dokumentu. Prema ocjenama predstavnika GZP-a taj set mjera moraju zajedno sprovesti poreska uprava, carina i Ministarstvo unutrašnjih poslova. »Jasnom prezentacijom stanja treba naæi model kojim æe javna administracija biti racionalizovana, prema sistemu funkcionalnog smanjenja broja zaposlenih, shodno dogovorima sa meðunarodnim finansijskim institucijama«, dodaje se u saopštenju. Prihodi od privatizacije moraju u cjelosti biti izdvojeni iz budžeta, da bi se sprijeèilo njihovo potencijalno neplansko trošenje. U GZP smatraju da treba ukinuti subvencije privredi, a da one trebaju biti znaèajne u poljoprivredi, i eventualno, ako se ukažu dobri razvojni projekti, u tekstilnoj industriji. Troškove budžeta traba smanjiti na minimum, shodno predloženim mjerama racionalizacije zaposlenih, kao i onima koje se odnose na operativna umanjenja. GZP dodaje da su moguæi »izdašni« prihodi budžeta naplatom poreza na nekretnine. U strukturi prihoda treba preispitati i dio poreza na profit preduzeæa, posebno novih i stranih kompanija. U GZP tvrde da strani dug Crne Gore treba identifikovati u cjelosti. U dokumentu je objašnjeno da se to odnosi na dio duga prema Londonskom klubu povjerilaca, komercijalne aranžmane za velike sisteme u Crnoj Gori koji nijesu u bilansima privrednih društava, kao i kompanije koje su realno ugašene, a za koje se država zadužila u toku prethdone decenije. To se, prema GZP-u, odnosi i na dio duga za velike sisteme koji treba da budu privatizovani. »Treba formirati službu pri Ministarstvu fianansija koja æe pratiti realizaciju isplate stare devizne štednje, posebno ulažuæi napore da graðani povrate povjerenje u sistem i obveznicama pokušaju odložiti naplatu svojih potraživanja«, dodaje se u dokumentu. U toj nevladinoj organizaciji smatraju da treba nastaviti uvoðenje novih rješenja iz penzione reforme i vratiti izradi socijalnog kartona za najugroženiji sloj stanovništva. »Sva potraživanja stanovništva i privrede treba odmah pretvoriti u javni dug, pokriti državnim obveznicama. Napraviti dinamiku pokrivanja nastalog javnog duga na osnovu projekcije godišnjeg poslovanja privrede i odrediti rokove isplate«, navodi se u dokumentu. U GZP tvrde da je bitno da Vlada realno i taèno odredi rokove isplate i da ih se pridržava. Kratkoroènim mehanizmima, kako objašnjavaju u toj nevladinoj organizaciji, treba uticati na poveæanje povjerenja u bankarski sistem, kao i privatizovati preostalo državno vlasništvo, pod uslovom da je takav potez strateški koristan kretanjima na bankarskom tržištu u Crnoj Gori. »U suprotnom, posljednji bankarski subjekt koji ima državno vlasništvo treba restrukturirati i djelimièno osnažiti stranim kapitalom s ciljem jaèe prezentacije i uticaja na šire i regionalno tržište«, upozoravaju iz GZP-a. Prema navodima u dokumentu, principijelnim pristupom novim fondovima treba poboljšati roènu strukturu depozita i obaveza u bankama, a aktivne kamatne stope banaka u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore (CBCG) polako svoditi na nivoe zemalja u okruženju. U GZP-u su saglasni i vjeruju da povlaèenjem depozita države iz banaka na raèune Trezora kod CBCG mogu konaèno poèeti da se definišu tržišni uslovi jaèeg rasta i razvoja bankarskog sektora u Crnoj Gori. U dokumentu se navodi da treba predložiti objedinjavanje crnogorskih berzi sa ciljem stvaranja jaèih osnova tržista kapitala. »Treba obezbijediti pristup regionalnim tržistima i u direktnoj konkurenciji ispitati odluku da li Crna Gora uopšte treba tržiste kapitala, jer se pristup meðunarodnim tokovima slobodnih sredstava može ostvariti preko bankarskog sistema«, smatraju u GZP-u. (kraj) del