Podgorica, (MINA-BUSIENESS) – Primjedbe i sugestije na izvještaj Regulatorne agencije za energetiku (RAE) povodom zahtjeva energetskih kompanija za odobravanje regulatorno dozvoljenog prihoda za ovu godinu do sada je dostavila samo nevladina organizacija (NVO) Institut Alternativa. Direktor RAE, Dragoljub Draškoviæ, kazao je agenciji Mina-business da je ta NVO imala sugestije na izvještaj o analizi dokumentacije po zahtjevu Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES). »Primjedbe se tièu opravdanih troškova poslovanja, troška zarada i rezervnih djelova i materijala, ostalih fiksnih troškova, korekcije koje se odnose na prethodni regualtoni period, varijabilnih kao i troška amortizacje i povrata na sredstva«, rekao je Draškoviæ. Rok za dostavljanje mišljenja i predloga, koji mogu da dostave svi zainteresovani graðani, organizacije i Centar za zaštitu potrošaèa (CEZAP), istièe danas. Draškoviæ je naveo da ni Elektroprivreda (EPCG) ni CGES, kompanije o èijem se zahtjevu za dozvoljeni prihod intenzivno raspravljalo prošlih mjeseci, nijesu do sada dostavili primjedbe na izvještaj regulatora, kao i da još nemaju najava da bi to mogle da uèine. »RAE æe sve pristigle primjedbe obraditi i dati stav o njima, kao i konaèan predlog odnosno odluku o regulatorno dozvoljenom prihodu, do kraja naredne sedmice«, kazao je Draškoviæ. Tu odluku, kako je objasnio, regulator nakon toga dostavlja EPCG kao javnom snabdjevaèu koja æe taj prihod pretoèiti u tabele sa cijenama i dostaviti ih RAE. »To bi sve trebalo da bude gotovo do 15. marta«, precizirao je Draškoviæ. On je podsjetio da se Agencija još nije upoznala sa odlukom Ustavnog suda, prema kojoj su pojedine odredbe iz Pravilnika o tarifama za elektriènu energiju, a koje se tièu propisa da graðani plaæaju gubitke na prenosnoj i distributivnoj mreži, proglašene neustavnim. »Oèekujemo objavljivanje odluke Ustavnog suda, onda æemo vidjeti šta ona znaèi i da li i kakve promjene ona proizvodi. Za sada smo s njom upoznati samo preko medija, a na osnovu toga ne možemo donositi odluke«, kazao je Draškoviæ. Prema njegovim rijeèima, tehnièki gubici su nešto što je neminovnost i što se svuda i uvijek priznaje. »Taj dio gubitaka praktièno je nemoguæe ne priznati subjektu, ali sve zavisi od odluke Ustavnog suda, odnosno da li su njom obuhvaæeni gubici u cjelini, znaèi i ono što mi nazivamo tehnièkim i komercijalnim gubicima kao i ona famozna kraða«, naveo je Draškoviæ. On smatra da je prosto nemoguæe i nevjerovatno ne priznati tehnièke gubitke, jer to nije sluèaj nigdje u svijetu kao i okruženju. »Tehnièki gubici podrazumijevaju gubitake energije od prirodnog izvora odnosno od elektrane pa preko prenosne i distributive mreže do potrošaèa odnosno domaæinstva. Komercijalni su veæ nešto drugo i oni apsolutno mogu i treba da idu na teret subjekta«, objasnio je Draškoviæ. Komercijalni gubici u okruženju priznaju se obièno jedan odsto. »A i da se komercijalni uopšte ne priznaju nije nikakav problem, ali tehnièki su problem, oni moraju biti priznati«, zakljuèio je Draškoviæ. RAE je prošle sedmice objavila izvještaj koji obuhvata cjelokupnu analizu dokumentacije za odobravanje regulatornog prihoda koju su joj dostavile EPCG i CGES, kojim je predložila manji dozvoljeni prihod za ovu u odnosu na odobreni iz prošle godine, što bi moglo da znaèi da se cijene struje za domaæinstva neæe puno mijenjati. (kraj) jlb/bvm