Podgorica, (MINA) - Udruženje boraca ratova od 1990. godine Crne Gore dostavilo je Ministarstvu kulture, sporta i medija sugestije i primjedbe na Nacrt zakona o spomen obilježjima, navodeæi da taj akt ne sadrži pravni osnov za izgradnju spomenika palim borcima i civilnim žrtvama zadnjih ratova. Navodi se da je žrtvama ratova od 1991. do 1999. godine do sada podignuto devet spomen obilježja, od kojih osam palim borcima i jedno civilnim žrtvama NATO napada u Murinu. Udruženje istièe da meðu "znaèajnim dogaðajima" iz Nacrta zakona, za koje se može podiæi spomen obilježje, nema ratnih dešavanja od 1990. godine koji su opisani Zakonom o boraèkoj i invalidskoj zaštiti. “Istim zakonom, kao znaèajan dogaðaj, nije propisano masovno stradanje civila u ratu, ali jeste u miru”, kaže se u saopštenju i zahtijeva da se u tekst buduæeg zakona, kao znaèajan dogaðaj, uvrsti masovno stradanje boraca i civila u ratu. Udruženje traži da se precizira na koje se dogaðaje odnosi odredba da se spomen obilježje ne smije podizati za dogaðaj koji predstavlja sukob naroda na vjerskoj ili nacionalnoj osnovi. “Zabrinjava èinjenica da kroz cijeli tekst provijava prepoznatljiva ideologija iz bivšeg jednopartijskog sistema sa frazama, kvalifikacijama i prijetnjama, kojima se najavljuje preispitivanje podobnonosti podignutih spomen obilježja i njihova izmjena, dorada, izmiještanje, zamjena i uklanjanje”, ocjenjuje se u saopštenju. Udruženje napominje da posebnu pažnju zavreðuje propis da se objekti podignuti kao spomen obilježje poslije 15. novembra 1971. godine bez odobrenja nadležnog organa, smatraju bespravnim. “Kako se u obrazloženju Nacrta zakona konstatuje da postojeæe stanje spomen obilježja karakteriše nelegitimnost, nelegalnost i zapuštenost, te da su za to odgovorni nadležni organi, postavlja se pitanje otkud autorima zakona moralno pravo da ugrožavaju status ranije podignutih spomen obilježja i teret legalizacije istih prebacuje na subjekte koji su ih podigli”, kaže se u saopštenju. Udruženje insistira da se retroaktivnost važenja buduæeg zakona ogranièi samo na norme na osnovu kojih æe se, po skraæenom postupku, evidentirati i legalizovati ranije izgraðena spomen obilježja i obezbijediti njihovo oèuvanje i zaštita. “U protivnom, naknadno davanje statusa spomen obilježjima po postupku propisanom za njihovo podizanje, kako je to predviðeno Nacrtom zakona, pokazalo bi se u veæini sluèajeva neizvodljivim, èime bi spomen obilježja bila prepuštena na milost dnevnoj politici organa lokalne samouprave i nadležnog državnog organa”, zakljuèuje se u saopštenju. (kraj) tmi/del