Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Principi i metode unapređenja kvaliteta mogu pomoći organizacijama da se brzo i efikasno pozabave nerazdvojivim neefikasnostima, omogućavajući im da brže, ekonomičnije i održivije ispune promjenljiva očekivanja kupaca od svojih konkurenata, ocijenjeno je u Privrednoj komori (PKCG). Svjetski dan kvaliteta i Evropska nedjelja kvaliteta obilježeni su danas okruglim stolom u PKCG na temu Kvalitet: ostvarivanje svog konkurentskog potencijala. PKCG već dugi niz godina obilježava Dan kvaliteta kroz isticanje uspješnih dostignuća u primjeni integrisanih sistema menadžmenta u crnogorskim kompanijama, kroz promociju aktivnosti na jačanju infrastrukture kvaliteta u Crnoj Gori, kao i kroz diskusiju o pitanjima od značaja za kvalitet. Potpredsjednik PKCG, Dragan Kujović, istakao je da u današnjem složenom i dinamičnom okruženju rizika, održavanje konkurentske prednosti zahtijeva više od same operativne otpornosti. “Principi i metode unapređenja kvaliteta mogu pomoći organizacijama da se brzo i efikasno pozabave nerazdvojivim neefikasnostima, omogućavajući im da brže, ekonomičnije i održivije ispune promjenljiva očekivanja kupaca od svojih konkurenata. Uklanjanjem ovih neefikasnosti u cjelokupnoj ekonomiji, produktivnost, bezbjednost i održivost će imati koristi”, rekao je Kujović. Prema njegovim riječima, pitanja kvaliteta se ne odnose samo na direktnu proizvodnju i uštedu resursa, već i na zaštitu životne sredine, sigurnost, informacionu sigurnost i društvenu odgovornost. Kvalitet ide ruku pod ruku sa privredom, jedno bez drugog ne mogu. Privreda ne može pružiti kvalitet proizvoda i usluga ako ne zadovoljava osnovne principe standarda kvaliteta. “Kvalitet je kamen temeljac našeg poslovanja, a njegovo održavanje i unapređenje su od vitalnog značaja za našu konkurentnost, reputaciju i dugoročni uspjeh. Kako bi crnogorska privreda bila konkurentnija, potrebno je uvoditi sistem menadžmenta kvaliteta u poslovanje crnogorskih preduzeća. A da bi se uvodio taj sistem, kvalitet mora postojati osnova na kojoj će se on izgraditi. Ta osnova je razvijena privreda, a posebno prerađivačka djelatnost i industrija”, kazao je Kujović. PKCG, kako su saopštili, veliku važnost pridaje kvalitetu. “Uvođenjem standarda ISO 9001 u svoje poslovanje Privredna komora je željela dodatno da promoviše i ukaže na značaj kvaliteta i standarda za uspješan rad i razvoj za tržišno pozicioniranje privrednih subjekata”, dodao je Kujović. Predsjednik Koordinacionog odbora za kvalitet PKCG, Milan J. Perović, je kazao da je Komora odlično mjesto za obilježavanje Svjetskog dana kvaliteta, jer ona predstavlja centar privrede, a sa razvojem kvaliteta u privredi, on se razvija i u drugim oblastima društva. On je istakao da je kvalitet življenja kao kompleksna, višeslojna, višedimenzionalna kategorija, predmet interesovanja sociologa, filozofa, ekonomista, pravnika, inženjera, sveštenstva, a tema je bila aktuelna i u staroj Grčkoj i srednjem vijeku. Perović je kao osnovnu oblast od uticaja na kvalitet življenja istakao upravljanje organizacijom kao najvažnijeg faktora za integrisanje društvene odgovornosti u cjelokupno poslovanje u organizaciji. “Upravljanje organizacijom je ključno za integraciju društvene odgovornosti u poslovanje prema ISO standardu 26000. Osnovne oblasti uticaja na kvalitet života obuhvataju upravljanje organizacijom, ljudska prava, radne prakse, okolinu, poštene poslovne prakse, odnos prema potrošačima, uključivanje u razvoj zajednice, te procesni pristup”, kazao je Perović. Perović je posebno istakao činjenicu da se Industrija 4.0 razvija na temelju prethodne industrijske revolucije - na bazi započete digitalizacije, razvoja kompjuterskih mreža, robotike, vještačke inteligencije, pametnih mašina, pametnih pogona, pametnih fabrika, transporta i drugih pametnih činioca razvoja, a da je prati Kvalitet 4.0. “Kvalitet je stav - to je proces promjena koji omogućava da organizacija uči o željama i potrebama korisnika, bilo da su one iskazane ili ne. Kvalitet je okvir za unapređenje, način života, kulture i razmišljanja, odnosno razumijevanja. On predstavlja znanje i filozofiju razumijevanja aspekata i trendova Industrije 4.0”, poručio je Perović. Predstavnik EPCG i Univerzitata Mediteran, Velimir Strugar, govorio je o elektroenergetskom sektoru u susret Industriji 5.0 i Kvalitetu 5.0. On je kazao dehumanizacija industrije traži odgovor kroz vraćanje čovjeka u proizvodnju upotrebom saradničkih robota odnosno kobota. “Industrija 5.0 po svom konceptu se može razumjeti i kao više „antindustrijska“ nego industrijska, jer promoviše atribute iz perioda prije industrijalizacije, odnosno vremena kada su lične vještine i zanati bili jako cijenjeni i kada je svaki proizvod bio unikat izrađen prema želji kupca”, istakao je Strugar. Prema njegovim riječima, danas se Industrija 5.0 razumije kao novi oblik saradnje čovjeka i robota u cilju njihove što potpunije upotrebe. On je posebno istakao da pametna mreža, obnovljivi izvori energije (OIE) i upravljanje energijom u uslovima velike neizvjesnosti čine temelj modernih energetskih sistema. “Zelena tranzicija mijenja tradicionalni koncept proizvodnje, distribucije i potrošnje energije, uvodeći održivu proizvodnju na mjestu potrošnje i stvarajući nove tržišne entitete”, poručio je Strugar. Strugar je istakao da pametna mreža, koja povezuje generatore, potrošače i proizvođače-kupce, omogućava kompleksne informacijske sisteme poput virtuelnih elektrana. Integracija ICT, senzorska tehnika, pametne kuće i e-vozila dodatno optimizuju sistem. “U konačnom, pametne mreže predstavljaju temelj za transformaciju energetskih sistema, prilagođavajući se zahtjevima savremenog društva i podstičući održivost”, kazao je Perović. O društvenoj odgovornosti i konkurentnosti govorila je članica Tehničkog komiteta za društvenu odgovornost Instituta za standardizaciju Crne Gore, Bosiljka Vuković Simonović. Ona je kazala da sedam ključnih tema društvene odgovornosti obuhvataju - upravljanje organizacijom, ljudska prava, radne prakse, okolinu, poštene poslovne prakse, pitanja potrošača i uključivanje u zajednicu. “Integracija društvene odgovornosti u poslovanje organizacije osigurava povećanje njene sposobnosti djelovanja na društveno odgovoran način “, istakla je Simonović. Prema njenim riječima, osnova vladavine prava i koncepta društvene pravde i pravičnosti ključni su principi društvene odgovornosti. Države imaju obavezu štititi ljudska prava, dok organizacije odgovaraju za poštovanje tih prava, uključujući područje svog uticaja. Kada su u pitanju radne prakse, kazala je da one obuhvataju uslove rada, socijalnu zaštitu, socijalni dijalog, zdravlje i sigurnost na radu, razvoj zaposlenih i šanse za pokretanje biznisa. “Fer poslovne prakse, suzbijanje korupcije, odgovorno političko djelovanje, zdrava konkurencija i poštovanje imovinskih prava predstavljaju temelj uspješnog poslovanja”, poručila je Simonović. (kraj) jlb/nar