• subota, 26 jul 2025

Prinudna naplata usporava privredu

Prinudna naplata usporava privredu
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Novi naèin prinudne naplate duga u Crnoj Gori, koji se primjenjuje od poèetka godine, komplikovan je i skup, što dovodi do smanjenja privredne aktivnosti, ocijenjeno je danas u crnogorskoj Uniji poslodavaca. Èlan Upravnog odbora Unije, Predrag Drecun, tvrdi da je procedura prinudne naplate duga komplikovana ukoliko povjerilac koristi nova ovlašæenja. Ovlašæenjima je ranije povjerilac mogao da blokira raèun dužnika koji dug nije platio na vrijeme, dok se sada ono smatra vjerodostojnom ispravom na osnovu koje se pred sudom može tražiti izvršenje. “Ukoliko se, recimo, desi da ovlašæenje na dan dospijeæa nema pokriæe na raèunu dužnika, odnosno izdavaoca, a sjutra ga ima, onda je to obièni papir za otpad. Ovlašæenje, kao najbrži naèin zaštite potraživanja, je pretvoreno u puku formu, tako da ga malo ko više i traži”, rekao je Drecun agenciji Mina-business. Mjenica, èija je upotreba trebala da nadomjesti ovlašæenja, još je nepoznanica, jer je "èas ima èas nema". Drecun podsjeæa da je mjenica obièna garancija izdavaoca da na odreðeni dan njen imalac može da naplati iznos kod banke izdavaoca, koja je tu da za nesolidne klijente izda jemstvo. “Umjesto da se tako radi, mjenièna zaštita je suviše skupa, a mjenica èesto nema. Nekom ko dnevno mora da izda pet ili šest mjenica to izaðe na 200 EUR, što nijesu mali troškovi u uslovima nelikvidnosti, odnosno nestašice novca”, rekao je on. Poslodavci su, dodao je Drecun, tražili sastanak sa predstavnicima Centralne banke da bi razmotrili neke aspekte korišæenja ovlašæenja i mjenice. “Odgovora nema, a nadam se da æemo saznati zašto. Ako ste u blokadi, onda svaki dan do deblokiranja morate da plaæate Centralnoj banci po 20 EUR da bi dobili informaciju koliko ste još blokirani, jer vam komercijalne banke ne mogu dati taj podatak”, saopštio je on. Sreæa je, prema njegovim rijeèima, što u službama prinudne naplate Centralne banke rade iskusni radnici bivše Službe društvenog knjigovodstva, pa razumiju probleme privrede bolje od glavnih aktera. Informacija o blokadi je neprimjereno skupa i predstavlja monopol Centralne banke, što je neèuveno, smatra Drecun. On je kazao da je mjenica pravno sigurniji naèin zaštite od ovlašæenja, ali je ono mnogo brže, tako da je u praksi trebalo ostaviti oba. Poslodavci imaju i konkretne primjere negativnog uticaja novog naèina naplate potraživanja na preduzeæa. “Jedno preduzeæe iz Podgorice je umjesto 40 planiranih uvoza realizovalo samo dva, drugo je izgubilo principale, jer nije ispunilo prodajne kvote. Preduzeæe iz Herceg Novog je smanjilo promet za 50 odsto”, tvrdi Drecun. Ogroman unutrašnji dug je, za koji se procjenjuje, kako je kazao, da je jednak spoljnjem od oko pola milijarde EUR, usporava privredne odnose. “I ono što može da desi, recimo usluga, jer postoji tražnja, ne dešava se iz straha da neæe biti naplaæeno”, rekao je Drecun, preporuèujuæi multilateralnu kompenzaciju i razmišljanje o sopstvenoj valuti, pošto u Crnoj Gori rast proizvodnje i usluga ne prati oèekivano poveæanje novèane mase. “Nelikvidnost se ne može izlijeèiti pod eurom, osim spoljnotrgovinskim suficitom, ali to je, ipak, za Crnu Goru daleki cilj, da ne kažem nedostižan u narednih 20 godina”, saopštio je Drecun. (kraj) anf/kmh