Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Izgradnja modernog terminala u Luci Bar preduslov je realizacije ugovora slovenaèkog Petrola i crnogorskog Montenegrobonusa, o formiranju zajednièkog preduzeæa, èiji je cilj obezbjeðenje liderske pozicije u snabdijevanju energijom u Crnoj Gori i regionu. «Izgradnjom modernog terminala u Luci Bar bila bi napravljena sinergija izmeðu te i Luke Kopar. To u poèetnoj fazi podrazumijeva gradnju terminala kapaciteta od minimum 20 hiljada tona za naftu i osam hiljada tona za gas», saopštio je direktor Montenegrobonusa Branko Kašæelan CG Ekonomistu. On je dodao da su krajnje pretenzije tog naftnog preduzeæa mnogo veæe. Ugovorom je, prema Kašæelanovim rijeèima, predviðeno da Petrol izgradi 600 metara dugaèak tunel, koji bi novu lokaciju u Bigovicama povezao sa postojeæim dijelom Luke Bar, kao i da izgradi novi vez i lukobran za prihvat brodova. «Za spajanje postojeæe zone Luke Bar i nove lokacije Bigovice moramo probiti tunel dužine 600 metara, kroz koji æe prolaziti saobraæaj kako bi smo izvan postojeæeg luèkog prostora izgradili novo vagon i auto pretakalište za gas i derivate», objasnio je Kašæelan. On je saopštio da æe postojeæi terminali, koji nijesu obuhvaæeni planovima za gradnju novih na Bigovici, ostati u vlasništvu Jugopetrola i Montenegrobonusa. Kašæelan je podsjetio da još nije riješeno pitanje vlasništva i korišæenja postojeæih naftnih terminala u Baru, iako se veæ èetiri godine vode sudski sporovi pred osnovnim sudovima u Kotoru, Baru i Bijelom Polju. «Još nemamo nijednu prvostepenu presudu. Neshvatljivo je da nakon toliko vremena nijesmo mogli da dobijemo bilo kakvu presudu s obzirom da raspolažemo kompletnom dokumentacijom koja, bez sumnje, ukazuje da je država Crna Gora vlasnik postrojenja koja su bila u u vlasništvu nekadašnje Savezne direkcije za robne rezerve», rekao je Kašæelan. On je dodao i da instalacije u Bijelom Polju i Lipcima propadaju, jer ih ni partneri iz Jugoptrola godinama ne koriste, što može imati ozbiljne ekološke posljedice. Kašæelan tvrdi da nije imao uvid u ugovor o kupoprodaji Jugopetrola, iako je u vrijeme njegove privatizacije bio predsjednik Odbora direktora te kompanije. «Bio sam ukljuèen u pregovore prema njihovom toku, jasno je da terminali u Lipcima i Bijelom Polju nijesu bili predmet kupoprodajnog ugovora», rekao je Kašæelan. On je kazao da novi vlasnik Jugopetrola, Helenik Petroleum priznaje da nije kupio te terminale i da su oni vlasništvo države, ali spori njihovu upotrebu u komercijalne svrhe. «Suštinski, to je pokušaj da se što duže zadrži monopol koji oni imaju na crnogorskom tržištu», smatra Kašæelan. Privatizacija Jugopetrola, prema njegovim rijeèima, bila jedna od najuspiješnijih u Crnoj Gori, posebno sa aspekta zaposlenih, njihove zarade i prava. Kašæelan je podsjetio da je prodaja 54 odsto akcija Jugopetrola obavljena kroz potpunu evidenciju imovine preduzeæa, kao i da je dogovoreno da je za rješavanje eventualnih sporova nadležna arbitraža u Londonu. Novi vasnici Jugopetrola naknadno su, prema njegovim rijeèima, pokušali da dokažu da im prikazana manja vrijednost imovine, ali je arbitražom dokazano suprotno. Helenik Pertoleum se kupovinom obavezao i na primjenu investicionog programa vrijednog 35 miliona EUR, koji nije realizovan. «Nema uvoðenja novih standrada, modernizacije benzinskih stanica i instalacija, niti poboljšanja kvaliteta goriva. Do sada nije uraðeno ništa od onoga što je predviðeno investicionim programom», tvrdi kašæelan. On je dodao da iako ne poznaje detalje kupoprodajnog ugovora, u njemu postoji zaštitna klauzula koja štiti interes države u sluèaju nepoštovanjainvesticionog ugovora. Kašæelan je objasnio i da je država osnovala preduzeæe Montenegrobonus kako bi spornu imovinu, odnosno terminale u Bijelom Polju i Lipcima, stavila u funkciju. «To je cilj osnovanja kompanije. Zaštita, valorizacija i stavljanje u funkciju te imovine u cilju poboljšanja konkurencije na crnogorskom tržištu», saopštio je Kašæelan. Montenegrobonus, prema njegovim rijeèima, od ukupne imovine, odnosno postojeæih kapaciteta od 55 hiljada kubnih metara na tri lokacije koristi svega 15 hiljada metara kubnih u Baru. «I to pravo smo obezbjedili preko sudskih izvršitelja i policije. Do momenta do kada nijesmo obezbijedili to pravo, imali smo dva ili tri uvoza mazuta gdje su brodovi na iskrcaj èekali po nekoliko dana, što smo platili preko 350 hiljada EUR», rekao je Kašæelan i dodao da bi za državu i Montenegrobonus bilo korisnije da je taj novac utrošen na neki kvalitetniji naèin. On je kazao da bi bilo nezahvalno davati procijenu o okonèanju spora, jer «nema ni naznake od prvostepene presude suda». (kraj) nar/kmh