Almarija, (MINA) – Prioritetni ciljevi Crne Gore su zaštita i oèuvanje mora i priobalnog podruèja, ali i ispunjenje ustavnih odredbi o ekološkoj državi. To je danas kazao crnogorski ministar turizma i zaštite životne sredine Predrag Neneziæ na ministarskoj konferenciji koja se održava u okviru 15. redovnog zasjedanju Strana ugovornica Barselonske konvencije i njenih protokola u španskom gradu Alemeriji. Neneziæ je rekao da mu je èast što uèestvuje u radu konferencije, jer je Crna Gora pristupila Barselonskoj konvenciji i postala èlanica Mediteranskog akcionog plana (MAP). „Ovo su višestruko važni dogaðaji za unapreðenje saradnje i izgradnju partnerstva Crne Gore sa Mediteranskim zemljama“, naveo je on. Crna Gora, kao obalna i mediteranska zemlja po istoriji i tradiciji, dijeli viziju razvoja svojstvenu drugim obalnim i demokratskim zemljama, dodao je Neneziæ. „Vjerujemo da su zajednièko suoèavanje sa globalnim i izazovima zaštite sredine, ekonomski razvoj i unapreðenje regionalne saradnje, kljuèni za prosperitet i stabilnost našeg regiona i svijeta“, naveo je on. Neneziæ je dodao da je Crna Gora, kao nezavisna država i najmlaða èlanica Ujedinjenih nacija (UN), koja je na putu ka èlanstvu u Evropskoj uniji (EU), posebno posveæena poboljšanju i prilagoðavanju svojih institucija i pravnog sistema relevantnim meðunarodnim standardima i i zahtjevima. „Primjena multilateralnih sporazuma o zaštiti životne sredine i proces stabilizacije i pridruživanja sa EU su kljuèni prioriteti Crne Gore“, tvrdi on. Neneziæ je kazao da su meðu prioritetnim ciljevima zaštita i oèuvanje mora i priobalnog podruèja, navodeæi da je Crna Gora zato ratifikovala Barselonsku konvenciju i njena èetiri protokola i obnovila èlanstvo u MAP-u. „Barselonska konvencija je veoma važna za zaštitu okoline i oèuvanje jedinstvenog i veoma osjetljivog eko-sistema Mediterana. Njena efikasna primjena je znaèajan izazov za strane ugovornice, posebno za zemlje u razvoju i one koje su u procesu kompleksnih reformi“, ocijenio je on. Neneziæ je rekao da je Crna Gora fokusirana na integracije u EU i stvaranje uslova za brži ekonomski rast, uz poštovanje principa održivog razvoja. Sa znaèajanim uplivom stranih investicija, posebno u turizmu, kako je dodao, Crna Gora se odluèila za model razvoja koji je definisan Nacinalnom strategijom održivog razvoja. „Integralno upravljanje priobalnim podruèjem i smanjenje negativnih uticaja klimatskih promjena, prepoznati su kao oblasti za prioritetno djelovanje na nacionalnom nivou, što je kompatibilno sa primjenom Barselonske i Konvencije UN o klimatskim promjenama i njenim Protokolom iz Kjota“, rekao je Neneziæ. On je kazao da je u suoèavanju sa klimatskim promjenama posebno važna regionalna saradnja i zajednièka akcija svih, pogotovu onih koji æe biti najviše pogoðeni globalnim zagrijavanjem. „Mediteran je jedan od tih regiona i zato je neophodno upotrijebiti sve raspoložive mehanizme i sisteme kako bi se obezbijedilo aktivno uèešæe zemalja tog podruèja u suoèavanju sa klimatskim promjenama“, rekao je Neneziæ. On je kazao da više od tri decenije Barselonska konvencija i MAP imaju važnu ulogu u oèuvanju jedinstvenih vrijednosti Mediterana, kroz izgradnju institucionalnog, nauènog i pravnog okvira za zaštitu i primjenu planova održivog razvoja, kao i programa za eko-sisteme mora i priobalnog podruèja. (kraj) del/žug