Pripajanje Sutorine BiH pravno neosnovano
- Pripajanje Sutorine BiH pravno neosnovano
- Post By urednik
- 08:08, 10 april, 2015

Sarajevo, (MINA) - Struènjaci iz oblasti ustavnog i meðunarodnog javnog prava i predstavnici nadležnih institucija Bosne i Hercegovine (BiH) ocijenili su da izuzimanje Sutorine iz sastava Crne Gore i njegovo pripajanje BiH nema osnova u meðunarodnom pravu.
Na sjednici Ustavnopravne komisije Predstavnièkog doma uèesnici struène rasprave o statusu Sutorine podsjetili su da su osnov za identifikaciju granice izmeðu BiH i Crne Gore Dejtonski sporazum i mišljenje Meðunarodne arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju- Badinterove komisije.
Pokretanje procedure za pripajanje Sutorine BiH moglo bi, kako su ocijenili, donijeti neprocjenjivu štetu BiH, prenosi Pobjeda.
Zamjenik predsjedavajuæeg Komisije za granice BiH, Željko Obradoviæ, podsjetio je da u razgovorima o utvrðivanju granice BiH i Crne Gore podruèje Sutorine nikada nije identifikovano kao sporno.
On je podsjetio da je Sutorina u vrijeme meðusobnog priznanja BiH i Crne Gore bila u sastavu Crne Gore.
Navodeæi da nije bilo osnova da Komisija za granice BiH zapoène razgovore o Sutorini kao spornoj teritoriji, on je upozorio da bi otvaranje pitanja ove teritorije dovelo u pitanje i granicu sa Hrvatskom.
Pomoænik ministra inostranih poslova BiH, Zoran Perkoviæ, podsjetio je da prilikom meðusobnog priznanja BiH i Crna Gora nijesu imale nikakvu rezervu u pogledu meðusobnog razgranièenja.
On je istakao da arbitraža o statusu Sutorine nije moguæa jer Crna Gora ne pristaje na to i da je moguæa samo tužba pred Meðunarodnim sudom pravde.
“Otvaranje pitanja Sutorine prouzrokovalo bi nesagledive i dugoroèno štetne posljedice po interese BiH, te dovelo u pitanje i pregovaraèku poziciju BiH u pregovorima o granici sa Hrvatskom i Srbijom”, objasnio jePerkoviæ.
Profesor na Pravnom fakultetu u Tu
zli, Zenaid Ðelmo, smatra da je Sutorina crnogorska prema svim meðunarodnim normama.
“Kad bi se vraæali na neke stare norme, na koje se neki pozivaju, u Evropi bi nastalo 300 zemalja”, poruèio je on, naglašavajuæi da ni tužba BiH ne bi mogla biti prihvaæena, jer je Badinterova komisija dala odgovore u vezi sa granicama u bivšoj Jugoslaviji.
(kraj) sel