Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Regulatorna agencija za energetiku (RAE) utvrdiæe posebnim aktom, èija je izrada u toku, cijene za ranjive odnosno ugrožene kupce elektriène energije, s obzirom na to da æe nova regulatorna politka posebno pogoditi tu strukturu društva. Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), smatraju da æe nova regulatorna pravila teško pogoditi ranjive grupe kupaca i da æe znaèiti dodatno optereæenje raèuna za struju i kroz dodate naknade za podsticaj proizvodnje iz hidrocentrala i vjetroelektrana. „Sve ovo znaèi da æe nova regulatorna politika teško pogoditi ranjive grupe kupaca, o èemu bi trebalo voditi raèuna“, navodi se u komentarima MANS-a na Nacrte metodologija RAE koji su objavljeni u izvještaju u koji je agencija Mina-business imala uvid. Iz RAE su objasnili da je Zakon o energetici regulatoru dao u nadležnost da utvrðuje cijene za ranjive ili ugrožene kupce elektriène energije. „Agencija æe posebnim aktom, èija je izrada u toku, regulisati to pitanje“, rekli su iz RAE. U MANS-u smatraju da RAE povlaðuje interesima energetskih subjekata i zanemaruje interes crnogorskih graðana tako što uvodi faktor efikasnosti u okviru novih metodologija. RAE je kao novi metod regulacije utvrdila „maksimalni dozvoljeni prihod“, kojim se energetskim subjektima omoguæava da zadrže sve uštede od troškova poslovanja na koje mogu da utièu. „Kao godišnji faktor efikasnosti na raèun ušteda u poslovanju, RAE je predvidjela procenat od 0,5 odsto, koji æe plaæati potrošaèi kroz raèune za struju“, podsjetili su iz MANS-a. Oni su dodali da, ako se uzme u obzir da ti troškovi, izmeðu ostalog, ukljuèuju i troškove rezervnih dijelova i materijala, onda je opravdan strah da bi to moglo da se odrazi na kvalitet usluga koje pružaju energetski subjekti. „Naime, oni æe direktno biti stimulisani da kroz uštedu troškova poslovanja ostvaruju što veæe profite, jer ih zadržavaju za sebe, pa æe im kvalitet usluga biti manje važan“, rekli su iz MANS-a. Iz RAE su te primjedbe ocijenili opravdanim i saopštili da æe pristupiti definisanju minimalno zahtijevanog kvaliteta i uzeti u obzir ispunjenje kvaliteta usluge. U MANS-u smatraju i da je nedopustivo da RAE dodatno optereæuje raèune za struju time što kao direktan trošak uvodi vrijednost investicija koje energetski subjekti namjeravaju da realizuju. Regulator je saopštio da je, s obzirom na to da se radi o višegodišnjem regulatornom periodu, potrebno uzeti u obzir planirana ulaganja u osnovna sredstva koja æe biti stavljena u upotrebu tokom regulatornog perioda. Predstavnici MANS-a tvrde i da regulator namjerom da odmah poène usklaðivanje cijena domaæe struje sa tržišnim, direktno podilazi zahtjevima energetskih subjekata i zanemaruje èinjenicu da struja u Crnoj Gori nije samo komercijalna, veæ i socijalna kategorija. „Iako je nesporno da je liberalizacija energetskog tržišta predviðena od 2015. godine, RAE je zanemarila socijalni aspekt, odnosno èinjenicu da je za dobar dio graðana struja socijalna kategorija“, rekli su iz MANS-a. Iz RAE su objasnili da su imali u vidu da veleprodajna cijena elektriène energije u Crnoj Gori treba da se približava tržišnoj, kako bi se obezbijedila sigurnost snabdijevanja kupaca i stvorile moguænosti za ulaganje u proizvodne objekte. “Zakonom o energetici nije stavljeno u nadležnost RAE da vodi brigu o socijalnom aspektu cijene elektriène energije”, podsjetio je regulator. Iz MANS-a zahtijevaju i da regulator mora obezbijediti potpunu transparentnost i objaviti cjelokupnu dokumentaciju koju energetski subjekti dostavljaju prilikom podnošenja zahtjeva za odobravanje regulatornog prihoda. „Ovaj zahtjev se naroèito odnosi na ugovore koje Elektroprivreda (EPCG), zakljuèuje u vezi uvoza struje. Potrebno je obezbijediti potpunu transparentnost ovih ugovora, kako bi se utvrdilo da EPCG zaista zakljuèuje ugovore po najpovoljnijim cijenama“, smatraju u MANS-u. Komentare na Nacrte metodologija osim MANS-a, dostavili su, izmeðu ostalih i predstavnici EPCG, Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), kao i Ministarstva ekonomije. Dosta sugestija imali su i zainteresovani pojedinci. Iz EPCG su saopštili da trenutno zateèeni nivo cijene energije iz domaæih izvora od 34,73 EUR po megavat satu (MWh), koji je odreðen prilikom odobravanja cijena za period od aprila prošle do kraja marta ove godine, nije utvrðen na transparentan naèin, jer nije poznato sa kojim priznatim troškovima domaæe proizvodnje je regulator kalkulisao prilikom njegovog odobrenja. Iz RAE su objasnili da se to pitanje ne odnosi na predmetne nacrte metodologija. U EPCG su uvjereni da bi, imajuæi u vidu kapacitet domaæe proizvodnje, ta energija trebalo da bude usmjerena ka zadovoljavanju potreba krajnjih kupaca kao i za pokrivanje distributivnih gubitaka, pri èemu ne postoji interes EPCG da prodaje energiju CGES-u po cijenama koje su ispod tržišnog nivoa. “Stoga smatramo da bi CGES trebalo da pokrene sopstveni tender za kolièine koje su potrebne za pokrivanje njihovih gubitaka”, rekli su iz EPCG. Iz RAE su kazali da ta primjedba nije na mjestu, jer bi njeno prihvatanje predstavljalo narušavanje principa nediskriminatornosti. „U pogledu obezbjeðivanja energije za pokrivanje dozvoljenih gubitaka prenosna i distributivna mreža su ravnopravne“, poruèio je regulator. Predstavnici EPCG imali su primjedbe i na rok za dostavljanje Studije o tehièkim gubicima u distribuciji, ocjenjujuæi da ona ne može biti dostavljena tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva. RAE je tu sugestiju prihvatila dodajuæi da æe to biti definisano u prelaznim odredbama Metodologije. Regulator je prihvatio i primjedbu da u regulatornu osnovu treba ukljuèiti sredstava i nematerijalnu imovinu koja podliježe amortizaciji. EPCG je zatražila i da RAE naðe riješenje koje bi dozvolilo kompaniji odlaganje roka za dostavljanje zahtjeva koji je prvobitno odreðen do 28. februara. „Rok za dostavljanje zahtjeva je usklaðen sa rokom propisanim Zakonom o energetici”, poruèili su iz RAE. Predstavnike CGES-a zanimalo je da li æe RAE tarife za prenos odreðivati svake godine bazirajuæi se na stvarnim raèunovodstvenim podacima ili putem ažuriranja prve godine regulatornog perioda. Iz RAE su odgovorili da æe tarife biti utvrðivane na poèetku regulatornog perioda za svaku godinu tog perioda, a izmjene æe biti moguæe ukoliko bude potrebe za korekcijama kako je predviðeno Metodologijom. Metodologija definiše pravila koja æe se primjenjivati za trogodišnji regulatorni period, poèevši od 1. jula ove godine. Primjedbe su imali i predstavnici Crnogorskog operatora tržišta Podgorica, koji su zatražili da RAE, u najkraæem roku izradi dokument istovjetan metodologijama za druge elektroenergetske subjekte, kojim bi se definisala procedura i principi po kojima bi Operator tržišta iskazivao svoje troškove, a time i finansijske potrebe, koji bi bili osnov za utvrðivanje regulatornog prihoda. Oni su zatražili i da naknada za rad Operatora tržišta bude dio regulisane tarife koja bi se našla na raèunu krajnjih kupaca pod stavkom "naknada za rad Operatora tržišta elektriène energije" na isti naèin kao naknade za rad Javnog snabdjevaèa i operatore sistema. „Naknada za rad Operatora tržišta biæe definisana posebnim aktom RAE èija je izrada u toku i ukoliko bude potrebno biæe obavljena i adekvatna izmjena teksta metodologija“, objasnili su iz RAE. Ekspert za elektriènu energiju u Sekretarijatu Energetske zajednice, Milka Mumoviæ, kazala je da metodologija - maksimalni prihod i faktor efikasnosti, uopšte ne uzima u obzir kvalitet usluge, tako da se sve uštede mogu postiæi nižim kvalitetom usluge. „Mislim da obavezno treba propisati minimalni standard kvaliteta usluge, u protivnom cijeli metod gubi smisao“, rekla je Mumoviæ. RAE je prihvatila tu primjedbu. Branko Kotri smatra da su u metodologijama izostali efikasnost i kvalitet snabdijevanja, na kojima energetski subjekti i RAE treba da rade u dogledno vrijeme. On je kazao i da Energetski bilans treba da bude sastavni dio metodologija i da se naðe, na primjer, u pojmovniku, jer energetsko planiranje u toku višegodišnjeg perioda neizostavno mora da se uradi i to u mjeri detaljnosti koja omoguæava primjenu metodologija. „Takav dokument je potreban što prije, jer bez detaljnog Energetskog bilansa, u mjeri detaljnosti koja pokriva godišnji bilans za jednu regulatornu godinu, nemoguæe je uraditi projektovanje cijena za krajnje potrošaèe“, poruèio je Kotri. Predstavnika Ministarstva ekonomije, Vesnu Bracanoviæ-Ostojiæ, zanimalo je da li je potrebno donošenje jednog formalno pravnog akta od Vlade, s obzirom na to da Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP) kao direktni potošaè nije obuhvaæen metodologijom, iako postoji ugovor izmeðu KAP-a, Vlade Crne Gore i EPCG. Iz RAE su kazali da je Zakonom o energetici propisano da je Javni snabdjevaè dužan da snabdijeva domaæinstva i kvalifikovane kupce prikljuèene na distributivni sistem elektriène energije. „Zakonom nije propisana obaveza Javnom snabdjevaèu da snabdijeva kupce prikljuèene na prenosni sistem, osim u sluèaju primjene èlana 192 stav 3 Zakona koji daje moguænost Vladi da u periodu do 31. decembra ove godine odredi da se odredba èlana 154 stav 2 primjenjuje i na kupce prikljuèene na prenosni sistem ukoliko za to postoje ekonomski, socijalni i drugi opravdani razlozi“, objasnili su iz RAE. Oni su kazali da je saglasno navedenoj odredbi, jasno da Javni snabdjevaè ne može snabdijevati kupce prikljuèene na prenosni sistem, ukoliko Vlada posebnom odlukom to ne utvrdi. Zainteresovani su na javnu raspravu dostavili i pojedinaène primjedbe na metodologije, koje se odnose na sitnije izmjene pojedinih èlanova. Predstavnci RAE radili su nove metodologije skoro osam mjeseci, a one se odnose na utvrðivanje regulatornog prihoda i cijena za korišæenje prenosnog i distributivnog sistema elektriène energije, kao i na utvrðivanje dozvoljenog prihoda javnog snabdjevaèa i regulisanih tarifa za snabdijevanje elektriènom energijom. Nakon prvog regulatornog perioda od tri godine, sve postignute uštede kompanija zadržava za sebe ili ih dijeli sa korisnicima, a za naredni period te koristi dobijaju potrošaèi jer se odobreni prihod umanjuje za ukupno postignute uštede iz prvog perioda. To je metod koji se primjenjuje u mnogim zemljama u Evropi i koji daje dobre rezultate. (kraj) jlb/bvm