Beograd, (MINA-BUSINESS) - Srbija je pripremila novi predlog usklaðivanja preostalih carina sa Crnom Gorom, prije svega za poljoprivredne proizvode, saopštio je srpski ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Predrag Bubalo. Scenario se, piše beogradski dnevnik Politika, svodi na to da Crna Gora za hranu prihvati carinske stope, ukljuèujuæi posebne takse i sezonske carine, iz srpskog predloga kako bi program harmonizacije bio usvojen za tri mjeseca. Osim uvoznih tokova, nivoa potrošnje i snimka efektivne konkurentnosti srpske poljoprivrede, kao reper bi bile uzete makedonske i hrvatske stope za takve proizvode. Pri tom bi nadležna ministarstva Srbije prethodno, kako je predloženo, preispitala nedosljednost u carinskim stopama za ove proizvode, rukovodeæi se principom da viši stepen prerade traži veæu zaštitu. To bi znaèilo, piše list, da neæe jednako biti zaštiæeno zrno suncokreta, sirovo i rafinisano ulje ili margarin, osim ukoliko cilj nije potpuna zabrana uvoza poljoprivrednih proizvoda. Vlada Crne Gore bi se, predlažu iz Srbije, odlukom obavezala da uvoznicma iz Budžeta vrati carine za robu kojom je pokrivena godišnja potrošnja, odnosno razliku izmeðu stope naplaæene u okviru kvote koja zadovoljava jednogodišnje potrebe i naplaæene prema crnogorskom predlogu. Na primjer, da bi uvoznik sirovog suncokretovog ulja bio kandidat za povraæaj razlike u naplaæenoj carini, na uvoznoj carinskoj deklaraciji bi bilo objašnjenje da li je stopa naplaæena u okvirima godišnje kvote ili iznad tog nivoa. Ipak, da bi Crna Gora sprijeæila monopolsko ponašanje na tržištu, Srbija predlaže i moguænost ogranièavanja uèešæa pojedinih uvoznika i sa njima povezanih lica na petinu ukupnih kolièina. U Srbiji smatraju da je režim dozvola za crnu metalurgiju neopravdan, jer je usaglašena carinska zaštita i dalje vrlo visoka ukoliko Crna Gora nastavi insistirati da osim legiranih èelika, stvarnog programa nikšiæke Željezare, njima bude obuhvaæeno betonsko gvožðe. U tom sluèaju su predložene carinske kvote za sve proizvode crne metalurgije, na principu vraæanja carina koji bi važio za poljoprivredne proizvode. (kraj) anf