Beograd, (MINA) - Bezbednosno-informativna agencija (BIA) podnijela je tužbu protiv rješenja poverenika za informacije od javnog znaèaja kojim se od ove službe traže podaci o broju prisluškivanja tokom 2005. godine. Time je pred Vrhovnim sudom Srbije poèet upravni spor koji bi trebalo da odgovori na pitanje da li je važnije zaštiti podatke oznaèene kao državna tajna ili njihovo stavljanje na uvid javnosti. Zanimljiv je stav povjerenika da, iako su podaci proglašeni državnom tajnom, postoji pretežan interes za pristup informacijama. Kako saznaje "Glas javnosti", nijedan sud, pa ni Vrhovni, nema obavezu da "broji" koliko je puta prisluškivanje odobreno. Primjenu prisluškivanja Javnoj bezbjednosti može odobriti nadležni istražni sudija, dok mjere povjerene BIA (terorizam, špijunaža), odobrava predsjednik Vrhovnog suda. On bi mogao da traži izvJeštaj nižih sudova o preduzetim merama ali, zbog tajnosti podataka, teško da bi oni bili objavljeni. Zakonom o kriviènom postupku, u vezi sa organizovanim kriminalom, prisluškivanje i sadržaj cijelog pretkriviènog i istražnog postupka tretira se kao službena tajna, kao i mjere koje su u njemu primenjuju. Tajnošæu su obavezani svi uèesnici postupka, sudije, tužioci, svedoci saradnici, advokati, a jedini ko bi mogao odobriti objavljivanje podataka u ovoj fazi jeste državni tužilac. Ali, kako se navodi, nigdje ne piše da on može ili mora to da odobri. Malo je verovatno da bi on ugrozio postupak, rizikovao neèije bjekstvo i "curenje" podataka, a nije obavezan ni da vodi statistiku o broju preduzetih mera. Bilo je, meðutim, primjera "curenja" informacija iz istrage protiv organizovanih kriminalaca, pa èak i objavljivanja zapisnika u štampi, èime su ugroženi neki postupci i prekršen zakon. (kraj) isf