Podgorica, (MINA) - Pristupanje države Evropskoj uniji (EU) pravi veliku razliku u očuvanju prirode, a saradnja u regionu Zapadnog Balkana može svima donijeti benefite, ocijenjeno je na konferenciji "Globalne i evropske perspektive zaštićenih područja u regionu Dinarida".

 

Sa konferencije je, kako su saopštili organizatori iz Mreže Parkova Dinarida, poručeno da sve članice mreže rade na jačanju otpornosti zajednica, stvaranju uslova za razvoj i prilika u obrazovanju, turizmu i zelenoj ekonomiji.

 

Predsjednik Parkova Dinarida, Zoran Mrdak, podsjetio je da je ta mreža nastala 2014. godine iz želje i potrebe zemalja Dinarskog luka, koje čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija, za saradnjom.

 

„Jedanaest godina kasnije, naša mreža broji 113 članova, od kojih je 64 upravljača zaštićenim područjima. Na današnjoj Konferenciji učestvuje 35 upravljača koji upravljaju jednim zaštićenim područjem i sedam upravljača koji upravljaju sa 37 zaštićenih područja“, kazao je Mrdak.

 

On je saopštio i da su novi članovi Mreže postali Nacionalni park Triglav iz Slovenije, kao i Nacionalni park Šar planina iz Sjeverne Makedonije.

„Parkovi Dinarida su platforma za dijalog. Ne postoji druga regionalna platforma koja na ovakav način i u ovolikom obimu okuplja različite aktere iz zemalja Dinarskog luka oko zajedničke misije - očuvanja prirode i dobrobiti ljudi koji u njoj žive“, rekao je Mrdak.

 

Generalni direktor Direktorata za međunarodnu saradnju i fondove Evropske unije (EU) iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Trifun Savić, kazao je da je konferencija Parkova Dinarida postala jedno od najvažnijih mjesta susreta za regionalne upravljače i stručnjake u oblasti zaštite prirode.

„Sve ove teme spaja jedna zajednička nit – kako da zajedničkim naporima unaprijedimo sistem zaštite prirode i osnažimo zaštićena područja odnosno da kroz razmjenu iskustava, učeći jedni od drugih, unaprijedimo postojeće prakse“, kazao je Savić.

 

On je podsjetio da u ovom trenutku Crna Gora preduzima korake na ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene, odnosno na jačanju znanja, institucija i upravljačkih struktura.

„Sve ovo se jasno ogleda u tekućim procesima: finalizaciji novog Zakona o zaštiti prirode i izradi Strategije biodiverziteta do 2031. godine", kazao je Savić.

 

Kako je pojasnio, ti dokumenti treba da budu temelj za savremenu, usklađenu i održivu politiku zaštite prirode.

 

"Ali i snažna podrška onome što želimo da unaprijedimo – zaštićena područja kao najveću prirodnu vrijednost Crne Gore“, poručio je Savić.

 

Predsjednik Europarc Federacije, krovne evropske NVO koja okuplja zaštićena područja, Mihael Hošek naglasio je da je pred zemljama Evrope izazovan period koji niko ne može da predvidi.

 

Prema njegovim riječima, saradnja u regionu Zapadnog Balkana svima može da donese benefit, a posebno onima koji nastoje da postanu punopravni članovi EU.

 

„Pristupanje EU pravi veliku razliku u očuvanju prirode i to ne samo u odnosu na mrežu, na vrste, već i u odnosu na profesionalizaciju“, poručio je Hošek.

 

Direktor IUCN Regionalne kancelarije za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (ECARO) Oliver Avramoski poručio je na otvaranju konferencije da
„zaštićena i očuvana mjesta treba da budu u centru svih naših politika“, naglašavajući da će fokus u zaštiti životne sredine u budućnosti biti na oblasti upravljanja zaštićenim područjima.

 

„Dinarski luk je kontinuirani ekološki sistem i naš rad treba da bude sistemski. I kako je priroda povezana i mi moramo da budemo povezani", rekao je Avramovski.

 

Kako je istakao, fokus u narednim godinama će biti na kvalitetu upravljanja i upravljačkih modela, ekološkoj povezanosti i efikasnoj zaštiti rijeka.

(kraj) sel