
Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori postoje pritisci na novinare i pojedine medije, ali ukupna situacija nije dramatièna, ocijenili su glavni i odgovorni urednici Radio Slobodne Evrope (RSE) u Crnoj Gori i podgorièkog nezavisnog nedjeljnika Vijesti, Slavica Brajoviæ i Slavoljub Šæekiæ.
Bivši crnogorski ministar policije Andrija Joviæeviæ rekao je juèe da u potpunosti shvata ocjenu premijera Mila Ðukanoviæa da je pogriješio što ga je, uprkos rezervama mnogih, predložio na tu funkciju i da je potvrdu dobio brzo, jer je shvatio «da neæu dozvoliti premlaæivanje novinara i maltretiranje politièkih protivnika».
Slavica Brajoviæ smatra da je, u odnosu na dobar dio 90-tih godina, kad je novinarima koji nijesu bili na liniji zvaniène, tada ratne politike, bio ugrožen i fizièki integritet i, za strane dopisnike dramatièan period bombardovanja, kad su bili izloženi medijskom linèu i fizièkim nasrtajima, ambijent za rad danas povoljniji.
“Ako je uspjeh to što nam život više nije ugrožen, onda je ambijent dobar. No, ako su kriterijumi viši, onda situacija nije zavidna", izjavila je Brajoviæ agenciji MINA.
Ona istièe da su državne institucije zatvorene za sve relevantne informacije, zvaniènici nedostupni kad god je na dnevnom redu neka afera ili "vruæa" tema, a mobilni telefoni aktuelnih ministara, plaæeni od naših poreskih davanja, najèešæe iskljuèeni.
Brajoviæ smatra da nedostupnost informacijama predstavlja suštinski problem, jer ako bi se preskakale sve teme za koje ne možemo obezbijediti potvrdu ili zvanièan komentar, onda bi imali ružièastu, ali i potpuno nerealnu sliku Crne Gore.
“Možda i zato sto je RSE inostrani medij, nijesmo imali otvorenih pritisaka kad izvjestavamo o aferama. Izuzimam, naravno, povremena prijateljska ubjeðivanja da imamo "pogrešan pristup odreðenom problemu" ili argumentaciju tipa da izvještavanje o aferama šteti projektu crnogorske nezavisnosti", kazala je Brajoviæ.
Slavoljub Šæekiæ je istakao da bi svako trebalo da radi svoj posao.
«Naše je da pišemo što otvorenije. S obzirom na psihološki portret crnogorske vlasti, njihovo je da nas u tome onemoguæavaju koliko mogu. U tome ne vidim specijalnu dramatiku», izjavio je Šæekiæ agenciji MINA.
Šæekiæ priznaje da je Vlada na Vijesti pokušavala da vrši pritiske, prvenstveno ekonomske prirode i dodao da nijesu i neæe moæi da sprijeèe taj list da radi profesionalno.
«To što su oni nama napravili izraz je njihove nemoæi, a ne moæi. Mi zato nijesmo lošije pisali. Taèno je i da su neki novinari i urednici u Vijestima bili izloženi i drugim pritiscima, doživjeli su šikaniranje porodice i to nije normalna situacija. Ali, niko nije zbog toga odustao da se normalno bavi novinarskim poslom», rekao je Šæekiæ.
On je dodao da ako u Crnoj Gori postoje èetiri dnevne novine, od kojih država kontroliše samo jednu i to «najgoru ne u Crnoj Gori, nego na bijelom svijetu», onda je to ipak pokazatelj da postoji odreðena sloboda koju vlast ne može da zauzda.
«Crna Gora više nije parèe zemlje ograðeno bedemima, veæ taèka koju nadgledaju meðunarodna zajednica i ostali. Integrisani smo u svijet bar toliko da je teško vršiti takve pritiske na novinare», smatra Šæekiæ.
Glavni urednik Vijesti je istakao da ne zna na kakva to premlaæivanja novinara nije pristao Joviæeviæ, jer se i ne sjeæa da je neko bio premlaæivan za vrijeme njegovog ministrovanja.
«Uopšte se ne sjeæam da sam lièno bio sigurniji dok je Joviæeviæ bio ministar. Ni tada, ni sada uopšte nijesam imao potrebu da nas još dugo, dugo vodi", kazao je Šæekiæ.
On je rekao da èitavu situaciju i dalje doživljava kao dvorski konflikt.
"Oni su ljudi koji su jedan drugog, do prije godinu, hvalili do besmisla. Ne vjerujem ni jednom ni drugom», kazao je Šæekiæ.
Prema njegovim rijeèima, sigurno je «da Joviæeviæ više zna koga nije htio da premlati, a koga je Ðukanoviæ tražio da prebije».
(kraj) pav/isf