Solun, (MINA-BUSINESS) – Privatni sektor, posmatrano na dugi rok, mora imati kljuènu ulogu u finansiranju projekta redukcije siromaštva, ocijenjeno je danas na solunskom Forumu o strategijama za smanjenje siromaštva u zemalja Balkana, koji je poèeo u Solunu. Uèesnici plenarne sjednice trodnevnog meðunarodnog Foruma za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru koje veæ realizuju projekte iz ove oblasti, smatraju da vlade ne mogu same finansirati njihov ukupan iznos, èak iako su troškovi primjene svedeni na prihvatljiv nivo. "Dugoroèno, privatni sektor ima kljuènu ulogu u finansiranju, a na kratak rok vlada treba da stvori dobre uslove za njegov rad", rekao je zamjenik generalnog sekretara ministarstva privrede i finansija Kambodže Hang Cuan Naron /Hang Chuan Naron/ u popodnevnom radu Foruma. On je dodao da se od donatora ne može oèekivati da plate sve troškove primjene strategija, kao i da se prioriteti Vlada moraju poklopiti sa donatorskim i odražavati nacionalne uslove, jer isti model ne može odgovarati svima. U Svjetskoj banci (SB), koja je uz Meðunarodni monetarni fond organizator Foruma, smatraju da je neophodno dugotrajno usaglašavanje prioritetnih projekata sa svim predstavnicima društva u zemlji. Direktor SB za za jugoistoènu Evropu Orsalija Kalancopulos /Orsalia Kalantzopulos/ je saopštila da svaka država mora sama inicirati izradu razvojne strategije koju æe donatori samo slijediti. Demokratija, kako je ocijenila, nije najbrži naèin za dolazak do cilja, ali je najefikasniji da svima u društvu bude bolje. Da bi ciljevi projekata za smanjenje siromaštva bili realni i ostvareni, neophodno je da u primjeni strategija, koju je Crna Gora usvojila krajem prošle godine, kljuènu ulogu ima ministar finansija, smatraju uèesnici Foruma. Direktor poljskog CASE Instituta Marek Dubrovski smatra da ukoliko je kljuèna uloga dodijeljena nekom drugom, postoji opasnost da ciljevi strategije ne budu ostvareni. Njenu primjenu, kako je rekao, može ugroziti i preveliki broj ministarstava ekonomskog resora, kao i nedovoljno konsultacija sa svim zainteresovanim grupama. Dubrovski je dodao da su ambiciozni ciljevi, kojima su politièari èesto skloni, i nedostizni, jer nijesu nastali nakon procjena troškova njihove realizacije, uticaja na platni bilans ili cijelo društvo. Za zemlje Balkana, zakljuèio je on, sada je najvažnije da ispune zahtjeve meðunarodnih finansijskih institucija i dosegnu perspektive evropskih integracija, jer su u poèetnim fazama, kao i ostale u tranziciji, trudile da ostvare nezavisnost, stabilnost i obnove resurse uništene ratovima. (kraj) anf/kmh