Tegusigalpi, (MINA) - Privremena vlada Hondurasa objavila je dekret koji joj omoguæava da zabrani javne proteste i suspenduje slobodu govora i informisanja, zbog remeæenja javnog reda i mira poslije državnog udara kojim je svrgnut ustavni predsjednik Manuel Zelaja. Ministar unutrašnjih poslova u privremenoj vladi, Oskar Matute rekao je da æe sredstva informisanja koja podstièu nasilje "doæi pod udar odredbi tog dekreta". Zelaja, koga je vojska krajem juna svrgnula sa vlasti i prognala iz zemlje, vratio se u tajnosti nedavno i našao utoèište u ambasadi Brazila u Tegusigalpi. "Neka sredstva informisanja, umjesto da se fokusiranju na mir i harmoniju, šire neslogu", rekao je Matute, navodeæi da su "mnogi smetnuli s uma šta je sloboda govora". Dekretom se omoguæuje policiji i vojsci da zatvore svaku radio ili tv stanicu "koja ne prilagodi svoj program njegovim odredbama", prenosi Rojters. Predviða se da se 45 dana suspenduje sloboda govora i udruživanja, zabranjuje okupljanje koje nisu odobrile vojne i policijske vlasti, a omoguæava lišavanje slobode bez sudskog naloga. Privremena vlada Hondurasa juèe nije dozvolila ulazak delegaciji Organizacije amerièkih država (OAD) koja je želela da posreduje u rješavanju politièke krize u toj zemlji. Delegacija OAD je vraæena sa meðunarodnog aerodroma u Tegusigalpi, a taj potez æe najvjerovatnije dodatno izolovati privremenu vladu koju vodi Roberto Mièeleti. Predsjednik Brazila Luis Injasio Lula da Silva odbacio je ranije ultimatum koji su postavili vlada Hondurasa i Mièeleti, a prema kojem Brazil ima deset dana da odluèi o statusu Manuela Zelaje, svrgnutog predsjednika Hondurasa, koji se nalazi u brazilskoj ambasadi u glavnom gradu Hondurasa. Lula je zatražio izvinjenje od Mièeletija zbog njegovih izjava i upozorenja da æe vlada Hondurasa biti primorana da preduzme akciju ako Brazil uskoro ne definiše Zelajin status. Ambasadu Brazila u Tegusigalpi opkolile su stotine vojnika i policajaca, a Ujedinjene nacije su, u meðuvremenu, osudile uznemiravanje tog diplomatskog predstavništva. Zelaja je, dok se nalazio na èelu države, izazvao nezadovoljstvo konzervativnih snaga u zemlji savezništvom sa ljevièarskim predsjednikom Venecuele Ugom Èavesom. On zahtijeva da bude vraæen na vlast, ali sadašnja vlada odgovara da æe ova kriza biti riješena izborima u novembru. SAD, Evropska unija i Organizacija amerièkih država vrše pritisak na puèistièke vlasti tražeæi dijalog radi vraæanja Zelaje na položaj šefa države. Privremena vlada insistira da mu se sudi u zemlji, pošto ga je Vrhovni sud optužio da je prekršio zakon sprovoðenjem ustavnih reformi sa ciljem da, kako je navedeno, nelegalno produži svoj predsjednièki mandat. (kraj) isf